U četvrtak, 29. kolovoza ove godine naš je kolega Željko svojevoljno, sa svojim kolegama, mirno i neprimjetno, a i dostojanstveno otišao braniti Hrvatsku na Baniju. Kad je odlazio, u krugu svojih najbližih rekao je: "Vratit ću se zadovoljniji, jer ću za obranu svoje Hrvatske dati dio sebe". Na žalost, dan kasnije srpski teroristi izveli su zajedno s okupatorskom vojskom koordinirani minobacački napad na nekoliko sela na Baniji, sve sela nastanjena s većinskim hrvatskim pučanstvom. U napadima, što su potrajali gotovo cijeli petak i noć na subotu, na položaju u Sunji i Hrvatskoj Kostajnici, Dubici kao i selima Gređani, Komarevo, Hrastovica, Taborište ispaljeno je preko sedam stotina minobacačkih granata. Prema podatcima kriznog štaba, 31. kolovoza ove godine ujutro jedna je osoba poginula. Još tada nismo znali da je, na žalost, poginuo naš Željko…

Krajem kolovoza 1991. godine JNA, pobunjeni Srbi i srpske paravojne formacije pokrenuli su opći napad na Vukovar. Ondje se već nalazila skupina 1. A brigade "Tigrova", no domaćim braniteljima hitno je trebalo još ljudstva. Tako su im se na kratko pridružili "Tigrovi" koji su bili raspoređeni u obrani sela Đeletovci, smještenog na istočnom dijelu vinkovačke bojišnice. Raspoređeni su na Sajmište, a među njima bio je i Darko Čevizović kojemu je od dana provedenih ondje najupečatljiviji ostao upravo današnji dan, 30. kolovoza 1991.

Kada je 1991. godine u Hrvatskoj izbio rat u njega su se uključili ljudi raznih profesija, a osobita pojava u redovima Hrvatske vojske bile su osobe iz javnog života, najčešće umjetnici. I dok su mnogi od umjetnika tek na kratko dolazili ohrabriti branitelje na prvoj crti bojišta, mnogi su ostali s njima dijeliti dobro i zlo. Među njima bio je i slikar Ivan Lacković Croata.

Na današnji dan, 28. kolovoza 1991. godine u Željezari Sisak održan je zbor radnika pod nazivom „Prosvjed protiv rata“. Skupu je prisustvovalo više od 700 radnika, pretežito srpske nacionalnosti. Atmosfera u najvećem sisačkom radnom kolektivu bila je vrlo napeta. Podaci govore da je 1. lipnja 1991. u Željezari bilo 12 tisuća zaposlenih, a već koncem srpnja bilježi se da je njih 1446 izostalo s posla. Bili su to velikom većinom Srbi koji su ostajali na područjima pod kontrolom pobunjenih Srba ili oni koji su se odmetnuli te im se priključili. Njihovi kolege koji su ostali u Sisku okupili su se na spomenutom skupu kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo razvojem događaja i lojalnost hrvatskoj Vladi.

Zdeslav Turić, heroj Domovinskog rata, rođen je na današnji dan, 27. kolovoza 1969. godine, u Zagrebu. Odgajan je u hrvatskoj, katoličkoj obitelji od oca Marka i majke Gordane kao najstariji od četvero djece. Imao je sestru Dubravku (r. 1973.) te braću Hrvoja (r. 1979.) i Bornu (r. 1987.). Majka Gordana opisala ga je kao ozbiljnog, karakternog, hrabrog i poštenog mladića koji je bio zaneseni rodoljub i vrstan sportaš. Bavio se karateom i malim nogometom. Nakon što je završio srednju školu upisao je studij prava.

Kršćanski brak potrebno je iz dana u dan graditi kako bi jedinstvo potrajalo vječno. Ako muž i žena ne mole zajedno, njihovo jedinstvo postaje teško, gotovo nemoguće. Ljubav dolazi odozgor i treba je tražiti od Boga koji je beskrajna ljubav. Donosimo sedam elemenata koji čine preduvjet za uspješan kršćanski brak.

Nakon višemjesečne opsade pobunjeni Srbi i JNA 26. kolovoza 1991. potpuno su okupirali Kijevo, najveće selo nekadašnje kninske općine.

Krije li se i u tebi farizej? Pročitaj u nastavku.

Iz kronologije Republike Hrvatske, autorice Marije Sentić, izdvajamo važne događaje.

Na današnji dan 1990. godine prvi put od višestranačkih izbora održano je izvanredno zasjedanje Sabora Republike Hrvatske, i to u obliku zajedničke sjednice svih vijeća, a predsjedavao je dr. Žarko Domljan, predsjednik Sabora. U radu sjednice sudjelovali su dr. Franjo Tuđman, predsjednik Republike Hrvatske, dr. Stipe Šuvar, član Predsjedništva SFRJ iz Hrvatske i Stjepan Mesić, predsjednik Vlade RH.