Budi dio naše mreže

Biokovo - sveta planina na kojoj se nalazi više od 87 crkava i kapela

Jedinstvena po položaju, geomorfologiji i biološkoj raznolikosti ova planina proglašena je parkom prirode 1981. godine. Ime je dobila po snježnoj bjelini, diči se povijesnim i sakralnim objektima, poučnim stazama, Botaničkim vrtom Kotišina. S Biokova se može vidjeti Italiju, udaljenu 250 km, a prelijevanjem hladnog zraka preko njega nastaje poznati vjetar bura. Do najvišeg biokovskog vrha Sveti Jure vodi najviša cesta u Hrvatskoj.

/ Sonja Kuzmić

Biokovo, planina koja izranja iz mora, strmo se uzdiže iznad Makarske. Sa svojih vrhova i vidikovaca pruža nezaboravne panoramske poglede na Makarsku rivijeru i Zabiokovlje. Ime je dobila po snježnoj bjelini (kroz povijest ga je nekoliko puta mijenjala, nap. a.). Osim po položaju, Biokovo je jedinstveno i zbog svoje geomorfologije, te biološke raznolikosti što je i razlog da je proglašen parkom prirode 1981. godine, ponajviše zaslugom dr. fra Jure Radića (1920.-1990.), franjevca i znanstvenika, svećenika, teologa i prirodoslovca.

Biokovo nazivaju i svetom planinom, jer se na njoj nalazi više od 87 crkava i kapela. Crkva Sv. Jure na istoimenom najvišem vrhu Biokova, ujedno je i crkva na najvišoj nadmorskoj visini u Hrvatskoj.

Biokovska cesta najviša prometnica u Hrvatskoj, jednotračna, na mjestima je široka tek oko 3 do 4 metra stoga zahtijeva iznimno opreznu vožnju. Posjetitelja vodi od ulaza u Park prirode Biokovo do vrha Sveti Jure (1762 mnm) koji je njegov najviši vrh, ujedno i drugi po visini u Hrvatskoj, na kojem nalazi poznata meteorološka stanica. Prometovanje cestom dopušteno je osobnim automobilima, motociklima, biciklima i pješacima. Zbog njezinih prometnih karakteristika ulaz je zabranjen autobusima, a kamioni smiju ući samo uz posebnu dopusnicu Parka prirode. Biokovska cesta služi lokalnom stanovništvu koje na Biokovu ima stoku ili poljoprivredne površine, planinarima i izletnicima.

Stadoh na povišeno mjesto i doživjeh milinu radosti.
Dr. fra Jure Radić

Sezona posjeta Biokovu traje od travnja do listopada, stoga uvijek treba provjeriti aktualne vremenske uvjete. Na Biokovo se nikada ne ide sam, treba odjenuti prikladnu odjeću i obuću, s dovoljno količine vode, jer na njemu nema pitke (izvorske) vode. Zbog opasnosti od zmija (poskoka, nap. a.), treba obuti čvrstu i visoku obuću.

Na Biokovu nema planinarskog doma otvorenog tipa, pa i to treba uzeti u obzir. Zbog mogućnosti iznenadnih i naglih atmosferskih promjena, te visinske i temperaturne razlike treba ponijeti topliju odjeću, vjetrovku ili kabanicu. Ne treba zaboraviti ni kapu i zaštitnu kremu za sunčanje za slučaj jakog sunca.

 

Botanički vrt Kotišina, smješten na primorskim obroncima planine Biokovo iznad sela Kotišina, sastavni je dio Parka prirode Biokovo. Osnovao ga je dr. fra Jure Radić sa svrhom znanstvenog istraživanja i motrenja, zaštite i očuvanja, te popularizacije i upoznavanja biljnog svijeta planine Biokovo. Na glavnom ulazu u Vrt u stijeni su uklesane riječi u spomen na dr. fra Juru Radića.

U neposrednoj blizini ulaza, uz samu liticu, nalaze se zidine velikog Kaštela (datira iz 17. stoljeća, nap. a.) koji impresionira svojim izgledom. Na relativno maloj površini Vrta (16,5 ha) nalaze se vrlo raznolika staništa kao što su kamenjare, točila, vrletne stijene, obradive površine, te kanjon Proslap s istoimenim slapom. On je veći dio godine suh, oživi samo za vrijeme jakih kiša. Kroz Botanički vrt Koština vodi nekoliko pješačkih staza uz koje se nalaze poučne table na kojima posjetitelji mogu pročitati mnoštvo zanimljivih informacija.

Biokovo je priča o dodiru planine i mora, zagrljaju dvije klime, mediteranske i kontinentalne. Jedan od onih koji su rođeni u zaleđu Biokova je i Stipe Božić, naš proslavljeni hrvatski alpinist.

Planina Biokovo, uz Velebit, najvažnije je endemsko čvorište za floru. U Parku je zabilježeno sedam vrsta vodozemaca i 21 vrsta gmazova, u sebi krije i svoju najdublju jamu Mokre noge (839 m), a ujedno je četvrta jama po dubini u Hrvatskoj. Do sada je na Biokovu utvrđeno preko 400 speleoloških objekata. U njemu raste više od 40 endemičnih biljnih vrsta, npr. biokovsko zvonce.

Eko kutak

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u travnju 2019. godine je u Narodnim novinama objavio javni poziv za sufinanciranje kupnje električnih vozila građanima. Ukupno raspoloživa sredstva po pozivu iznosila su 17 milijuna kuna. Dodijelilo se do 40% bespovratnih sredstava za kupnju isključivo jednog novog vozila, koje u trenutku unosa, uvoza ili prodaje u Republici Hrvatskoj ili ranije, nije bilo registrirano, odnosno u slučaju električnog bicikla, nije ranije bilo korišteno. Vozilo je moglo biti kupljeno u Hrvatskoj, Europi ili svijetu, međutim, trebalo je biti registrirano u Hrvatskoj.

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja