Budi dio naše mreže

Vjera

Bogu posvećene osobe iz Začretja poručili: "Dajući se u službu Crkve i Krista primamo stostruko"

"Na povjerenim župama stekli smo mnoge prijatelje, poznate su nam mnoge životne priče djece, mladih, obitelji i starijih osoba te mnogi zahvaljujući našem odazivu Božjem pozivu susretoše Boga. Nadalje, svaki od nas na različitim župama diljem domovine nosi sa sobom komadićak svetokriške grude jer mi nismo nestvarne osobe već konkretne osobe sa svojim vjerničkim temeljima koja smo primili upravo u ovoj vjerničkoj zajednici", rekao je mons. Antun Sente, ml. u homiliji na misnom slavlju povodom godišnjeg susreta svećenika i redovnica iz Svetog Križa Začretja.

ZLATNI JUBILEJ Župljani neobičnim darom iznenadili biskupa Iliju Janjića

"Zahvalan sam Bogu za ovaj izvor naše župe koja je dala toliko duhovnih zvanja. Taj je izvor presušio jer se narod iselio pa sam ovu misu slavio za obnovu ovoga izvora. Bio bih sretan kada bi se rodilo barem jedno duhovno zvanje u ovoj župi, da barem jedna mladić ili djevojka osjete ljepotu svećeničkog i redovničkog poziva onako kako sam ja osjetio tada kroz moga župnika“, rekao je na kraju slavlja povodom 50 godina misništva kotorski biskup Ilija Janjić.

Zaboravljeni dobročinitelji naroda i Crkve

Blagdan je sv. Bernarda iz Clairvauxa. Taj je Božji ugodnik posebno doprinio širenju cistercita (lat. Ordo cisterciensis), reformiranog ogranka benediktinskog reda sa strogim redovničkim pravilima. Osnovao ga je Robert de Molesmes 1098. u francuskom samostanu Cîteauxu (lat. Cistercium). Cisterciti žive asketskim životom, oskudno se hrane i bave različitim zanatima. Nose bijeli habit i crni škapular. Od njih se kasnije odcjepljuju još stroži redovi: feuillanti i trapisti.

Feljton fra Mate Bašića: Gozba žrtvene ljubavi (6/10)

Do sada iznesena mišljenja i nauk Crkve mogu svakome biti početni korak za bolje shvaćanje euharistije. Također je potrebno biti iskren prema sebi i priznati svoja dosadašnja mišljenja, kako bi sama činjenica priznanja i spoznaje priznatoga mogla otvoriti vrata za možda još potrebnijom promjenom, i svakako toliko potrebnom liturgijskom izgradnjom vjernika.

Ohrabrujuća poruka redovnice koja je preboljela karcinom

Sunčica Kunić, sestra Klanjateljca Krvi Kristove, prije dvije je godine preboljela karcinom, a prošle je godine u ovo vrijeme položila doživotne zavjete u rodnoj župi Krista Kralja u Matuljima. Prisjećajući se toga intenzivnog razdoblja svoga života, na društvenim je mrežama poslala snažnu i ohrabrujuću poruku svim oboljelima koji trenutno prolaze kroz teško razdoblje borbe za vlastiti život.

Nadbiskup Barišić: "Slika Gospe od Stomorije vidjela je puno suza i čula puno uzdaha ljudi u nevolji"

"Često se ponašamo poput djece koja iznevjere ljubav svoje majke, uvrijede je i zaborave na nju. No, ipak majka nikad ne odbacuje svoje dijete. S još većom ljubavlju, Majka Marija ne zaboravlja nikoga od nas, možemo joj povjeriti sve svoje teškoće i uvijek nas dočekuje sa zagrljajem punim milosrđa i ljubavi", istaknuo je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić povodom proslave 100. godišnjice nošenja slike Gospe od Stomorije u prasvetištu Gospe od Stomorije u Kaštel Novom.

Fra Bonaventura Duda: "Hrvati pripadaju u velike narode koji štuju Blaženu Djevicu Mariju"

"Veleblagdan Marijina Uznesenja dušom i tijelom u nebo ne smijemo promatrati samo kao Marijin blagdan. Taj se blagdan slavi u krugu cijele crkvene godine. Ona spada među naše najveće svetkovine i značajno, vrlo značajno zrači u sav kršćaninov život. Marijin je život sav paralelan sa životom Isusa Krista. Tako treba biti i naš kršćanski život", govorio je 2006. godine fra Bonaventura Duda čiju smo drugu obljetnicu smrti obilježili početkom kolovoza.

Zašto Komižani časte Gospu Gusaricu?

Među brojnim slavljima Velike Gospe rijetko se kod nas nađe slavlje označeno Gospinim naslovom koji bi se izravno mogao povezati s nekim "ratničkim" Gospinim podvigom.

1 2 3 26
Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja