Prvo zdanje podignuto je na mjestu mučeništva i grobu sv. Petra, jednog od dvanaestorice apostola i, prema katoličkoj tradiciji, prvog rimskog biskupa, a time i prvog Pape.

Bibličar fra Darko Tepert je za HKR govorio o dvjema crkvama u Jeruzalemu koje su povezane sa svetkovinom Uznesenja Marijina na nebo – crkvi Marijina usnuća i crkvi Marijina groba. Crkva Marijina groba nalazi se na obroncima Maslinske gore, blizu potoka Cedrona, a crkva Marijina usnuća nalazi se na brdu Sion.

Za HKR su svoje dojmove izrekli autor vitraja, umirovljeni profesor povijesti umjetnosti i slikar Marijan Jakubin i rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente ml.

Oltarna pala Uznesenje Marijino slikara Lorenza Luzza i konzervatorsko-restauratorski radovi na tom vrijednom sakralnom djelu iz 1511. godine predstavljeni su u ponedjeljak 20. prosinca u prostoru Stalne izložbe crkvene umjetnosti (SICU) u Zadru. Sjaj i koloristička kvaliteta vraćeni su iznimnom djelu venecijanskog renesansnog slikarstva koje je izloženo u prostorima SICU-a Zadar.

Svibanjski Marijin put u Klenovniku održat će se u nedjelju 15. svibnja, s početkom u 15 sati, u prigodi 350. obljetnice postavljanja tih jedinstvenih pilova u srednjoeuropskom prostoru. Hodočasnici će se okupiti kod kipa sv. Ivana Nepomuka u središtu Klenovnika te započeti pobožnost molitve krunice i hoda Marijinim putem prema kapeli sv. Vuka (Wolfganga, Bolhnika). Po završetku pobožnosti slavit će se misa u kapeli sv. Vuka.

Na poluotoku Šćitu, okružen Ramskim Jezerom, jednim od najljepših bisera Bosne i Hercegovine, nalazi se Franjevački samostan Šćit. Samostan u Rami su podigli franjevci u 15. stoljeću. U proširenom i preuređenom samostanskom dvorištu svoje mjesto našle su vrijedne umjetničke skulpture. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je kulturni pejzaž i područje franjevačkog samostana i crkve nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Crkva sv. Donata, smještena uz zadarsku katedralu sv. Stošije i posred rimskog foruma simbol je grada Zadra. Riječ je o jednom od najvrjednijih spomenika predromaničkog graditeljstva na Jadranu koji na istome mjestu stoji više od jednog tisućljeća. Ta važna crkva kružnog tlocrta podignuta je u osmom stoljeću, no početkom devetog se stoljeća preuređuje i dobiva izgled koji je i danas većim dijelom sačuvan.

Crkva sv. Ivana Krstitelja i kapela Majke Božje Žalosne na Novoj Vesi jedan su od simbola sakralne arhitekture i kulturne baštine stare zagrebačke gradske jezgre. O povijesti i umjetnosti ovih građevina piše znanstvena savjetnica iz Instituta za povijest umjetnosti dr. sc. Mirjana Repanić Braun.

Najraniji primjer pobožnosti križnoga puta u nas odvijao se na malenom, danas napuštenom otočiću Daksa, ispred dubrovačke luke Gruž. Na spomen otoka Daksa mnogima od nas na pamet padaju masovna ubojstva izvršena pred kraj Drugog svjetskog rata, nemila epizoda u kojoj su skončala 44 istaknuta Dubrovčana. Ta trauma još uvijek živi u kolektivnoj memoriji grada pod Srđem, te je umanjila ranije povijesne slojeve po kojima je Daksa stoljećima bila poznata, a danas su zaboravljeni. Ove je godine Dubrovačka biskupija na čelu s apostolskim upraviteljem Matom Uzinićem križni put umjesto na Srđu, kako je to do sada bio običaj, odlučila održati upravo na Daksi. O sakralnoj baštini otočića Daksa piše povjesničar umjetnosti Matko Matija Marušić.

Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije nalazi se na jugozapadnom rubu Kaptola sigurno od 13. stoljeća. Ne zna se kada je točno podignuta. Prema nekim mišljenjima crkva je na tom mjestu postojala i prije osnutka Zagrebačke biskupije. U emisiji Sakralna baština HKR-a koju je pripremila znanstvena savjetnica iz Instituta za povijest umjetnosti dr. sc. Mirjana Repanić Braun bilo je riječi o povijesti i umjetnosti ove Zagrepčanima drage crkve, koja je, nažalost, jako oštećena u prošlogodišnjim potresima.