Na današnji dan, 4. prosinca 1991. godine, u oslobodilačkoj operaciji hrvatskih snaga „Papuk-91“ život su položila dvojica heroja iz sastava Vojne policije 132. brigade Hrvatske vojske – Momir Krmpotić i Milan Puhanić.

Samo nekoliko dana prije žestokog udara vojnika JNA, srpskih i crnogorskih četnika i dobrovoljaca na povijesni grad Dubrovnik, održan je 3. prosinca crnogorski prosvjed na Cetinju. Okupilo se više od 10 tisuća ljudi koji su izražavali žaljenje zbog napada na Dubrovnik.

U jutarnjim satima 2. prosinca 1991. godine na svoj posljednji let poletjeli su heroji hrvatskog neba i Domovinskog rata – piloti Marko Živković i Mirko Vukušić te padobranci Ante Plazibat i Rade Griva. Iznad Otoka, kraj Vinkovaca, poljoprivredni zrakoplov An-2, kojim su krenuli u borbeni let, oborio je u 6 sati i 10 minuta protuzračni sustav Jugoslavenske narodne armije.

Na današnji dan 1991. godine od posljedica ranjavanja na pakračkoj bojišnici preminuo je jedan od zaboravljenih heroja Domovinskog rata Damir Hrašćanec.

Primirje, s vremena na vrijeme prekidano iz neprijateljskih uporišta pucnjavom iz pješadijskog naoružanja ili pokojom detonacijom, i danas vlada na širem zadarskom području.

Na današnji dan, 29. studenoga 1991. godine u Prekopakri kraj Pakraca poginuo je Zoran Habečić, zaboravljeni junak Domovinskog rata.

Nakon što je u listopadu 1991. Jugoslavenska narodna armija, zajedno s pobunjenicima, okupirala veći dio Lipika, crta obrane ostala je nepromijenjena sve do 28. studenoga 1991. godine. Tog dana okupiran je cijeli Lipik, a u pokušaju da obrani grad poginuo je i zapovjednik obrane Lipika Ibrahim Abushaala „Gadafi“, heroj Domovinskog rata.

Marion-Angelike Strasser imala je tek 18 godina kada je na današnji dan 1991. godine položila svoj život za Domovinu kod Čačinaca između Slatine i Orahovice. Istog dana ondje su, također od „prijateljske vatre“, poginuli i Gordana Loborec (19) i Alojz Dvorski (16). U knjizi Pismo ratniku od nje se oprostila njezina majka

Danas sam bio prvi puta vidjeti iz bliza crkvu sv. Ante. Jedva sam se odlučio na taj korak... Stravičan prizor od kojeg nisam mogao zaspati cijelu noć... Toranj je posve uništen i vjerojatno nepopravljiv. Iz crkve nije ama baš ništa spašeno. Šteta neprocjenjiva...“

Selo Laslovo, smješteno između Osijeka i Vinkovaca, na početku Domovinskog rata bilo je naseljeno većinski mađarskim stanovništvom, a kako je bilo okruženo selima nastanjenima srpskim stanovništvom bilo je jasno kako će se prvo naći na meti u slučaju napada na Osijek.