S. Anđa Vranješ zamjenica je vrhovne glavarice Družbe sestara Služavki Malog Isusa koja slavi 130. godišnjicu postojanja. A, upravo u godini proslave jubileja u razornom potresu, koji je u ožujku pogodio Zagreb, jako je stradala Generalna kuća Družbe, a u nevremenu krajem srpnja poplavljene su prostorije u koje je izmješten arhiv Družbe. No, sestre snagu pronalaze u riječima utemeljitelja sluge Božjega nadbiskupa Josipa Stadlera - “Bog je dao, daje i davat će!“

Karmelićanka Božanskog Srca Isusova s. Marija Lucija Vincek kao misionarka djeluje 18 godina u Nigeriji. Božja providnost, kako ističe, dovela ju je u tu najmnogoljudniju afričku zemlju s velikim potrebama. U uvjetima drugačije klime i kulture, u skromnim životnim uvjetima, sestre su nastavile izgrađivati na temeljima irskih misionari koji su protjerani za vrijeme Biafra rata.

Vlč. Mario Kaniški sedam je godina radnik na njivi Gospodnjoj, a trenutno je na službi župnika u župi Rođenja Blažene Djevice Marije u Drnju kod Koprivnice. Svetica i zaštitnica u njegovom svećeničkom životu je sv. Majka Terezija koja je, kako ističe, svoju ljubav prema Bogu prenosila na sve koje je susretala. U evangelizaciji se koristi sportom i glazbom.

Kroz ministriranje, susrete, upoznavanje čudesnih prostora samostanskog svijeta i promatranje zajedništva među fratrima, fra Krunoslav Kocijan otkrio je svoj redovnički i svećenički poziv. Ističe da će onaj tko računa s Božjom milošću, te ima povjerenja u ljude i u Boga, naći snagu da dođe do cilja. S tom je mišlju preuzeo službu novog trsatskog gvardijana i čuvara svetišta Majke Božje Trsatske.

U povodu dana beatifikacije bl. Miroslava Bulešića 28. rujna, koji se tradicionalno obilježava u Porečkoj i Pulskoj biskupiji s više događaja, oživljavajući tako u pamćenju puka slike beatifikacije iz pulske Arene, donosimo razgovor s vicepostulatorom u kauzi za Bulešićevu kanonizaciju vlč. mr. Ilijom Jakovljevićem. Uz ovu službu vlč. Jakovljević je i župnik, sudski vikar, policijski kapelan, povjerenik za žrtve rata i poraća, što su tek neke od njegovih brojnih službi.

Časna majka Anastazija Čizmin se kao dijete odlučila predati Isusu, biti njegova ovčica. Svoje prve zavjete izrekla je u godini obilježavanja 900. obljetnice darovnice hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV. svojoj sestri Čiki, obnoviteljici samostana sv. Marije, a bila je i prva monahinja koja je u samostanu, obnovljenom prije 50 godina, izrekla svoje vječne zavjete. Zadnja tri desetljeća samostan sv. Marije u Zadru obnavljan je pod njezinim vodstvom, a jedno vrijeme bila je predsjednica Federacije benediktinki u Hrvatskoj ‘Bl. Alojzija Stepinca’.

Pobožnost Božjem milosrđu zauzima posebno mjesto u životu vlč. Majka Rušeca, jer se Gospodin njome poslužio da ga dovede do obraćenja i svećeničkog poziva. Mladu misu slavio je u svojoj župi Vugrovec. Na to slavlje župa se pripremala punih 44 godine. Prva služba župnog vikara odvela ga je u jednu od najstarijih župa Zagrebačke nadbiskupije – župu sv. Vida u Brdovcu.

Odlučujući trenutak za poziv redovnika Družbe Isusove i bogoslova Zlatka Brauchlera bio je osjećaj čežnje za susretom s Gospodinom, koji se javio kada je prolazeći pored crkve kroz otvorena vrata vidio podignutu hostiju u svećenikovim rukama. Želja za svećeničkim pozivom nije bila prihvaćena u obitelji. Bilo je to nešto što on ne može i ne smije biti, jer je obitelj većinski protestantska. Svoj dolazak u Hrvatsku pokrajinu Družbe Isusove objašnjava riječima: „Gospodnji putevi su nama ljudima nekada neobjašnjivi!”

Vlč. Josip Matanović župnik je župe sv. Dominika Savija, jedine župe u Hrvatskoj posvećene ovom svecu zaštitniku ministranata i mladih, koja 1. srpnja navršava 40 godina postojanja. U župi se posebno njeguje pobožnost sv. Ivanu Pavlu II., svecu naših dana. U rodnom Kobašu odrastao je pod zaštitom Gospe Kloštarske, a njegov svećenički život obilježilo je djelovanje u srijemskim župama za vrijeme Domovinskog rata i poraća.

Generalni vikar Vojnoga ordinarijata u RH don Marko Medo djeluje u duhu svoga svećeničkog gesla: „Odsad idem kamo šalješ me Ti!”, stihovima pjesme 'Krist na žalu' koja je svetom papi Ivanu Pavlu II. bila posebno draga. Odrastao je uz ovoga sveca, njegove socijalne enciklike odabrao je za svoj diplomski rad, a kada je počeo raditi u Vojnoj biskupiji zajedno s vjernicima utjecao se zagovoru pape Ivana Pavla II. da se podigne kapelica u MORH-u.