Ako vas je zanimalo kako se nekoga proglašava svetim, donosimo vam proces kanonizacije u pet točaka.

Iako su imali vrlo različit karakter, obogaćivali su jedan drugog.

Vlč. François Banvillet napisao je molitvu koja može pomoći supružnicima u procesu pomirenja.

Postoji Božji glas koji ljubazno progovara našoj savjesti ali i glas koji nas vodi u propast. Kako možemo razlikovati glas Dobroga pastira od glasa razbojnika?

Đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić bio je jedan od predmolitelja 13. krunice Hrvata svega svijeta koju je pokrenuo p. Ivan Ike Mandurić putem aplikacije Zoom.

Vokalna skupina King's Return izvela je himan "Ubi caritas" koji na društvenim mrežama ima preko 14 tisuća pregleda i komentara.

"Čovjek sam kao 'središte' i 'čudo prirode', ukras je svijeta i neodvojiv od njega. Monaldi je sljedbenik ideja i doktrina antičke intelektualističke estetike i njenih ideala. Čovjeku je prirođena želja za lijepim, prava je ljepota prirodna, budući da je prvo biće intelekt, duša, naposljetku priroda sama i predstavlja se formom, proporcijom (matematičkom i realnom), skladom, simetrijom i sredinom. Svojim tezama Monaldi prihvaća shvaćanja estetičkog formalizma - sva su bića savršena u svojoj prirodi."

Osim što su širili kršćanstvo na slavenskom jeziku, braća su također stvorili slavensko pismo te prvi prijevod Svetog pisma na slavenski jezik. Prema navedenim hagiografskim izvorima, prije polaska u Moravsku Ćiril je započeo prijevod Evanđelja. Redovnik Hrabar u spisu 'O slovima' napisao je: "Prije Slaveni nisu imali knjiga, nego črtami i rezami crtahu i gatahu budući pogani." Stanje bez sustavnog pisma trajalo je sve dok: "se Bog nije smilovao te je poslao sv. Konstantina Filozofa, nazvanog Ćiril, čovjeka pravedna i istinita", piše Hrabar. 

Sveta Stolica poziva na smanjene duga najsiromašnijim zemljama. "Ne treba se zauzimati samo za to da funkcioniraju tržišta, nego valja prijeći na inkluzivniji svijet, ulažući u ljudski kapital, dajući kredite siromašnima te štiteći potrošače. Potrebna je 'zahtjevnija agenda' koja će ublažiti nerazmjer tržišta."

"Nakon krize u kojoj smo se zatekli, bilo kao umjetnici, koncertna publika ili samo kao građani grada Zagreba - izvedba sudbinske simfonije najavljuje novo otvaranje i obnovu grada Zagreba koji će ponovno zasjati u prijašnjem sjaju. Peta simfonija čini taj herojski ideal individualnim, unutarnjim, ali ne manje univerzalnim. Ili, kako to kaže Beethovenov biograf, Peta simfonija simbolizira sposobnost svakoga čovjeka za herojstvo pod udarcima života, za pobjedu koja je otvorena cijelome čovječanstvu, svakome pojedinačno."