Budi dio naše mreže

Korijeni ove krize nisu samo gospodarski i financijski, oni su ponajviše moralne naravi

Sveta Stolica poziva na smanjene duga najsiromašnijim zemljama. "Ne treba se zauzimati samo za to da funkcioniraju tržišta, nego valja prijeći na inkluzivniji svijet, ulažući u ljudski kapital, dajući kredite siromašnima te štiteći potrošače. Potrebna je 'zahtjevnija agenda' koja će ublažiti nerazmjer tržišta."

/ at

Zdravstvena kriza prouzročena bolešću Covid-19 još je jedan izazov bez presedana, koji zahtijeva pozornost prema zemljama u razvoju. O tomu je 2. srpnja govorio stalni promatrač Svete Stolice pri Organizaciji ujedinjenih naroda u Ženevi, na 67. zasjedanju Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD), piše Vatican News.

Potrebno je dati prednost bivanju pred posjedovanjem i etici pred gospodarstvom.

Riječ je o „jedinstvenoj“ gospodarskoj krizi, izazvanoj pandemijom koronavirusa, koja je potaknula nezaposlenost, propadanje poduzeća i slabost financijskih tržišta, a na obzoru je moguća tragedija – tim je riječima nadbiskup Ivan Jurkovič, stalni promatrač Svete Stolice pri Organizaciji ujedinjenih naroda u Ženevi, opisao ozbiljne posljedice pandemije u najsiromašnijim zemljama, govoreći, 2. srpnja, na zasjedanju Konferencije UNCTAD-a. Govorio je o mogućem posebno razornom utjecaju na koji međunarodna zajednica treba učinkovito odgovoriti.

Nadbiskup je istaknuo da je potrebno suočiti se s paralizirajućim teretom vanjskog duga, javnoga i privatnoga, nakupljenoga posljednjih godina u zemljama u razvoju, te potaknuo na ulaganje većih napora u svjetlu aktualne krize. Sveta Stolica požuruje sve zemlje da smanje ili izbrišu dug koji otežava bilance najsiromašnijih država. Ne treba se zauzimati samo za to da funkcioniraju tržišta – istaknuo je – nego valja prijeći na inkluzivniji svijet, ulažući u ljudski kapital, dajući kredite siromašnima, te štiteći potrošače. Potrebna je „zahtjevnija agenda“ koja će ublažiti nerazmjer tržišta.

Korijeni te krize nisu samo gospodarski i financijski – primijetio je stalni promatrač Svete Stolice – nego su ponajviše moralne naravi. Dajući prednost ‘bivanju’ pred ‘posjedovanjem’, i etici pred gospodarstvom, svi bi narodi u svijetu trebali prihvatiti etiku solidarnosti kako bi podupirali svoje djelovanje – istaknuo je nadbiskup. Pretjerana liberalizacija pospješila je zarade u kratkom roku, poduprla zloporabu i u okolišu, utječući na gospodarski život, ali i na život ljudi. Pred tom mogućom tragedijom koja je na obzoru, traži se snažan etički pristup, temeljen na našoj odgovornosti.

Najhitniji je izazov – istaknuo je nadbiskup Jurkovič – odgovoriti na zdravstvenu krizu prouzročenu koronavirusom, a potom ograničiti štetu gospodarske krize. Međunarodna zajednica ne može dopustiti da financijski sustav nastavi stvarati globalno nestabilno gospodarstvo; treba hitno primijeniti takve mjere – objasnio je nadbiskup – da se spriječi izbijanje drugih financijskih kriza u budućnosti. Stoga je bitno usvojiti etiku solidarnosti u svrhu zdravijega i čovječnijega napretka, s gospodarstvom koje je u službi osobe, kako bi se izgradio mir i zaštitio okoliš.

Završavajući izlaganje stalni je promatrač Svete Stolice podsjetio da je u pripremi dokument u vidiku 15. ministarskog zasjedanja Konferencije UNCTAD-a. Spomenuvši papu Franju, nadbiskup Jurkovič je na kraju istaknuo da sada nije trenutak za ravnodušje, jer cijeli svijet trpi i treba biti ujedinjen u suočavanju s pandemijom; stoga je dužnost svih ljudi ne napustiti najranjiviju braću i sestre.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja