Budi dio naše mreže

Sv. Ćiril i Metod: Braća Solunjani koji su širili Riječ Božju proširivši riječ ljudsku

Osim što su širili kršćanstvo na slavenskom jeziku, braća su također stvorili slavensko pismo te prvi prijevod Svetog pisma na slavenski jezik. Prema navedenim hagiografskim izvorima, prije polaska u Moravsku Ćiril je započeo prijevod Evanđelja. Redovnik Hrabar u spisu 'O slovima' napisao je: "Prije Slaveni nisu imali knjiga, nego črtami i rezami crtahu i gatahu budući pogani." Stanje bez sustavnog pisma trajalo je sve dok: "se Bog nije smilovao te je poslao sv. Konstantina Filozofa, nazvanog Ćiril, čovjeka pravedna i istinita", piše Hrabar. 

/ Andrea Tomurad

Jedan od najvažnijih prijevoda Biblije, pogotovo za naše kulturno-crkveno područje, jest prijevod sv. Ćirila i Metoda nastao u 9. stoljeću, a zbog kojega su mnogi slavenski narodi upoznali Riječ Božju. Jedna od najvažnijih destinacije braće jest Moravska, povijesna pokrajina u Češkoj. Njihova misija u Moravskoj, ali njihovi životopisi spomenuti su u izvorima Vita ConstantiniVita Methodii te Legenda italica, odnosno biografijama svetaca – hagiografima koji su veličali i opisivali djela svetaca te imaju povijesnu važnost u proučavanju njihova života.

Braća su otprilike 860. godine poslani u Kijevsku Rus’ u misiju konfederaciji nomadskih turkijskih plemena, odnosno Hazarima koji su se obratili na židovstvo i živjeli na prostoru od Crnog mora do Kaspijskog jezera. Boravak na tom području pokazuje da je sv. Ćiril bio vrhunski jezičar te je naučio hazarski, ali i hebrejski kako bi mogao raspravljati s učenim židovima. Sv. Ćiril je, prema biografima, i nakon rasprave sa Samarijancima naučio jezik toliko dobro da je mogao čitati i samarijanske knjige. Jedna teorija čak razmatra i da je čitao sirijski.

Nakon misije kod Hazara, Moravski knez Rastislav uputio je poslanstvo u Carigrad, tražeći da mu car pošalje misionare koji bi narodu naviještali Evanđelje na slavenskom jeziku. Time se htio osloboditi zapadnih misionara i njihovih pretenzija na njegovu državu. Car se sjetio Ćirila i Metoda koji su, s obzirom da su bili iz Soluna, dobro poznavali slavenski jezik okolnih krajeva.

Osim što su širili kršćanstvo na slavenskom jeziku, braća su također stvorili slavensko pismo te prvi prijevod Svetog pisma na slavenski jezik. Prema navedenim hagiografskim izvorima, prije polaska u Moravsku Ćiril je započeo prijevod Evanđelja. Redovnik Hrabar u spisu O slovima napisao je: “Prije Slaveni nisu imali knjiga, nego črtami i rezami crtahu i gatahu budući pogani.” Stanje bez sustavnog pisma trajalo je sve dok: “se Bog nije smilovao te je poslao sv. Konstantina Filozofa, nazvanog Ćiril, čovjeka pravedna i istinita”, piše Hrabar.

Iako je nemoguće točno odrediti koje koje su knjige Svetoga pisma preveli braća sveci, jedan izvor navodi da su preveli zajedno Psaltir i Evanđelje s knjigom Apostola i izabrane činove bogoslužja. Još jedan argument da su preveli evanđelistar jest spomen da je Ćiril počeo prevoditi Evanđelje od: početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i Riječ bijaše Bog. Prema jednom navodu, nakon Ćirilove smrti u Rimu, Metod je uz pomoć svećenika brzopisaca brzo i potpuno s grčkog na crkvenoslavenski preveo sve biblijske knjige, osim one Makabejcima te je sve obavljeno u samo osam mjeseci. Drugi navod tvrdi kako je ipak, nakon Ćirilove smrti, kao nadbiskup na katedri sv. Andronika u Smirni, danas Srijemska Mitrovica, Metod preveo svih 60 kanonskih knjiga.

Crkvenoslavenski jezik se danas uglavnom ne koristi, međutim i dalje ostaje kao simbol istinske evangelizacije koja je provedena preko slavenskih prosvjetitelja sv. Ćirila i Metoda. Prijevod Biblije u svakom vremenu, a pogotovo tada nije samo jezična, povijesna ili kulturološka činjenica – to je i teološki čin koji zahtjeva poznavanje jezika, egzegeze, povijesti, teologije, ali i praktično življenje kršćanstva.

Upravo zato i Ivan Pavao II. 3. prosinca 1980. godine proglašava braću suzaštitnicima Europe: “Želimo, dakle, da po milosrđu Prevestoga Trojstva, zagovoru Božje Majke i svih svetaca nestane svega onoga što dijeli Crkve, narode i države; a neka, naprotiv, raznolikosti tradicija i kultura budu izraz međusobnog upotpunjenja zajedničkoga bogatstva. Neka svijest o ovom duhovnom bogatstvu, koje je kroz razne putove postalo baštinom pojedinih društava evropskoga kontinenta, pomogne suvremena pokoljenja, da ustraju u uzajamnom poštovanju pravednih prava svakoga naroda i u uzajamnom miru, pružajući neprestano svoj doprinos općem dobru i koristeći svim ljudima na zemlji u budućnosti. Stoga, sa sigurnom spoznajom i svojom zrelom odlukom, puninom svoje apostolske vlasti, snagom ovoga Pisma zauvijek postavljamo i proglašujemo svetoga Ćirila i Metoda nebeskim suzaštitnicima cijele Europe kod Boga sa svim počastima i liturgijskim povlasticama koje, na temelju prava, pripadaju glavnim zaštitnicima mjesta.”

Izvori: Wojtila, Karol. “Sveti Ćiril i Metod suzaštitnici Evrope.” Crkva u svijetu, vol. 16, br. 1, 1981, str. 66-68; Barščevski, Taras. “Sveti Ćiril i Metod i prijevod Svetog pisma na crkvenoslavenski jezik.” Obnovljeni Život, vol. 72., br. 1., 2017, str. 35-48

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja