Crkva svetog Donata, smještena uz zadarsku katedralu sv. Stošije i posred rimskog foruma simbol je grada Zadra. Riječ je o jednom od najvrjednijih spomenika predromaničkog graditeljstva na Jadranu koji na istome mjestu stoji više od jednog tisućljeća. Ta važna crkva kružnog tlocrta podignuta je u osmom stoljeću, no početkom devetog se stoljeća preuređuje i dobiva izgled koji je i danas većim dijelom sačuvan.

Etnografski muzej u Zagrebu predstavlja od 8. lipnja veliki projekt "Igračke - djetinjstvo zauvijek", otvorenjem istoimene izložbe, prve u nizu njih desetak koje će se održati u narednom periodu u Zagrebu.

U povodu premijere filma Starac i roda u Kulturogramu HKR-a gostovao je scenarist i redatelj Tomislav Jelinčić. Doznali smo zbog čega je snimio film o dobro poznatoj ljubavnoj priči Malene i Klepetana i što će gledatelj naučiti iz njega, ali i kako je uz dinamičan posao u informativnom programu uspio završiti studij Filmske i TV režije na Akademiji dramske umjetnosti, snimiti čak osam dokumentaraca i održati skladan obiteljski život.

U HKR-ovoj emisiji "Novi valovI dobrote" urednice i voditeljice Željke Šemper u srijedu 2. lipnja gostovao je ravnatelj URIHO-a Josip Držaić. U emisiji je bilo riječi o 75 godina tradicije te naše najveće radionice koja zapošljava osobe s invaliditetom.

Akademski kipari Linda i Tomislav Kršnjavi čije skulpture krase brojne javne, a posebno sakralne prostore, gostovali su u Kulturogramu Hrvatskoga katoličkog radija. Govorili su o tome kada su otkrili da je kiparstvo njihov put, kada i kako su se počeli baviti sakralnim temama, kako se pripremaju za izradu kipova svetaca ili blaženika te kako ih je rad na sakralnim temama promijenio kao ljude i kao umjetnike. Doznali smo i kako izgleda bračni i umjetnički suživot dva vrsna kipara.

Crkva sv. Ivana Krstitelja i kapela Majke Božje Žalosne na Novoj Vesi jedan su od simbola sakralne arhitekture i kulturne baštine stare zagrebačke gradske jezgre. O povijesti i umjetnosti ovih građevina piše znanstvena savjetnica iz Instituta za povijest umjetnosti dr. sc. Mirjana Repanić Braun.

Radio dramu "Pruži mi ruku" osmislili su učenici Katoličke klasične gimnazije s pravom javnosti Virovitica pod vodstvom profesorice hrvatskoga jezika Sunčane Voronjecki. Učenici 2. i 4. razreda kroz priču o mladima i odrastanju govore o preuzimanju odgovornosti za svoje postupke, o slobodi i njezinim granicama.

Ima puno razloga da bi se moglo govoriti o Hrvatima kao uskrsnom narodu. Malo je naroda koji imaju toliko bogatstvo riječi u vezi s uskrsnućem. I zato možemo opravdano reći da je hrvatski uskrsni jezik, piše Mile Mamić.

Korizma je u samome vrhuncu – Velikom tjednu, a njegov drugi dio - Sveto trodnevlje svojim liturgijskim bogatstvom sažetak je i završnica povijesti spasenja ljudskoga roda. A vrhunac Svetoga trodnevlja jest Kristova uskrsna pobjeda nad smrću – njegovo uskrsnuće, koje je temelj i naše uskrsne nade jer on je „uskrsnuće i život“. On ima „riječi života vječnoga“. Profesor Mile Mamić donosi temeljito jezično i duhovno promišljanje o našim kršćanskim temeljima.

Najraniji primjer pobožnosti križnoga puta u nas odvijao se na malenom, danas napuštenom otočiću Daksa, ispred dubrovačke luke Gruž. Na spomen otoka Daksa mnogima od nas na pamet padaju masovna ubojstva izvršena pred kraj Drugog svjetskog rata, nemila epizoda u kojoj su skončala 44 istaknuta Dubrovčana. Ta trauma još uvijek živi u kolektivnoj memoriji grada pod Srđem, te je umanjila ranije povijesne slojeve po kojima je Daksa stoljećima bila poznata, a danas su zaboravljeni. Ove je godine Dubrovačka biskupija na čelu s apostolskim upraviteljem Matom Uzinićem križni put umjesto na Srđu, kako je to do sada bio običaj, odlučila održati upravo na Daksi. O sakralnoj baštini otočića Daksa piše povjesničar umjetnosti Matko Matija Marušić.