Franjo

Povijesni slučaj je ovaj: kanonizacija Stepinca. On je bio krepostan čovjek, zato ga je Crkva proglasila blaženim. Vjernici mu se mogu moliti. Ali u jednom trenutku procesa došlo se do nerazjašnjenih točaka koje se tiču povijesti.

I ja, koji moram potpisati kanonizaciju – to je, naime, moja zadaća – moleći, razmišljajući i tražeći savjet, uvidio sam da moram zamoliti za pomoć srpskog patrijarha Irineja. Zajedno smo osnovali povijesnu komisiju: i njega i mene jedina stvar koja zanima je ne pogriješiti, zanima nas istina. Ne pogriješiti. Znamo da je [Stepinac] dobar čovjek, da je blaženik!

nadbiskup Jorge Mario Bergoglio na proslavi 100. obljetnice rođenja kardinala Alojzija Stepinca u Buenos Airesu

• pitanje dopisnika Večernjeg lista Silvija Tomaševića papi Franji o proglašenju Alojzija Stepinca, 7. svibnja 2019.

Benedikt XVI.

Ove se večeri želimo u molitvi i pobožnosti prisjetiti blaženoga Alojzija Stepinca, neustrašivoga pastira, primjera apostolskog žara i kršćanske čvrstoće, čiji herojski život još i danas prosvjetljava vjernike hrvatskih biskupija, podržavajući ih u vjeri i crkvenom životu. Zasluge toga nezaboravnoga Biskupa bitno proizlaze iz njegove vjere: u svojem je životu uvijek čvrsto upravljao pogled na Isusa i Njemu se uvijek suobličavao, sve do toga da je postao živa slika Krista, pa i Krista patnika.

Upravo zahvaljujući njegovoj čvrstoj kršćanskoj savjesti, znao se oduprijeti svakom totalitarizmu, te u vrijeme nacističke i fašističke diktature postao braniteljem Židova, pravoslavnih i svih progonjenih, a potom, u doba komunizma, „odvjetnik“ svojih vjernika, napose mnogih progonjenih i ubijenih svećenika.

Benedikt XVI. na grobu blaženog Alojzija Stepinca / Foto: FaH/POOL/Drazen Bajtlar/PIXSELL

• molitva Večernje u zagrebačkoj katedrali, 5. lipnja 2011.

Papa Benedikt XVI. uvrstio je blaženog Alojzija Stepinca u postsindoladnu apostolsku pobudnicu „Verbum Domini“ među uzore svetaca koji su istinski živjeli Riječ Božju.

Sveti Ivan Pavao II.

Nije li možda upravo to bila tajna i vašega nezaboravnog i nezaboravljenog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, kojega danas motrimo u slavi blaženikâ? On je na jedinstven način sudjelovao u Vazmenom Otajstvu: poput pšeničnoga zrna „pade na zemlju“, na ovu hrvatsku zemlju, te je, umrijevši, donio „obilat rod“.

Njegova je smrt uzrokovana dugotrajnim patnjama, koje je podnio: zadnjih je petnaest godina njegova života bilo obilježeno neprekinutim nizom zlostavljanjâ posred kojih je odvažno izložio vlastiti život radi svjedočenja za Evanđelje i za jedinstvo Crkve. Svoju je sudbinu, da se poslužim Psalmistovim riječima, položio u Božje ruke (usp. Ps 16 [15], 5).

sv. Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici / Foto: Zagrebačka nadbiskupija

• homilija na beatifikaciji blaženog Alojzija Stepinca, Marija Bistrica, 3. listopada 1998.

Blaženi Ivan Pavao I.

Rimski martirologij je molitvenik Crkve. U njemu je sada upisano novo ime: Alojzije Stepinac.

bl. Ivan Pavao I. / Foto: Vatican Media

• papa Ivan Pavao I. kao biskup Vittorio Veneta, prigodom smrti Alojzija Stepinca 1960.

Sveti Pavao VI.

Stepinac neka nas uči! Neka nas nauči pouzdanju i dobroti! On je umro obavijen šutnjom, koja je svojstvo njegove Crkve, kojoj preostaje jedino glas molitve i praštanja. Iz njegovih usta nije izašla nikakva oštra riječ, nikakva psovka. Svoju zemlju nije htio napustiti iz ljubavi prema njoj.

Foto: Zagrebačka nadbiskupija / kardinal Franjo Šeper i sv. Pavao VI.

• papa Pavao VI. kao milanski nadbiskup-kardinal, 12. veljače 1960.

Sveti Ivan XXIII.

Kardinal Stepinac, koji je svojoj čuvenoj nadbiskupiji darovao 26 godina biskupovanja, bio je doista vjerna i pobudna slika Dobrog Pastira. Ponajprije u neumornu i gorljivu apostolskom radu. U posljednjim pak odveć dugim godinama bolne odijeljenosti zgrnuo je toliko bogatstvo zasluga, da ih je za uzvrat nebeski Otac sigurno upisao kao glavnicu milosti i blagoslova za sve obitelji i sve vjernike gorljive i bogoljubne Hrvatske.

sv. Ivan XXIII. / Foto: Glas Koncila

• propovijed na misi zadušnici za kardinala Stepinca, Vatikan, 17. veljače 1960.

Pio XII.

Vođa hrvatskih katolika i metropolita  Hrvatske, nadbiskup Zagreba, kardinal Stepinac, bio je kažnjen na 16 godina zatvora (1946.) zato, što je odbio podvrći se komunističkoj tiraniji, nego se odlučio govoriti u obranu progonjene Crkve i za slobodu svoga hrvatskoga naroda.

• tajni konzistorij, Vatikan, 12. siječnja 1953.

Pio XII. / Foto: Vatican Media

Kardinal je Stepinac jedan od najvećih katoličkih muževa, što ih je Crkva ikada imala.

• privatna audijencija sa Johnom H. Lawrenceom i Johnom Francisom Ružićem, Vatikan, 1953. (Stepinac mu je ime II, Vinko Nikolić, ur.)

Izvor: stepinac.zg-nadbiskupija.hr