Supružnici i mučenici. Gorljivi kršćani, suosjećali su sa progonjenim vjernicima, pomagali im, te pokapali tijela pogubljenih. Osuđeni su na smrt jer su se otvoreno i odlučno oduprli iskazivanju časti poganskim bogovima.

Svetica, časna sestra, ugarsko - hrvatska princeza. Jedna od najvećih srednjovjekovnih mističarki toga vremena. Potpuno se posvetila Kristu, asketskom životu, služenju bolesnika i djelima milosrđa. Osobito je štovala svetu Euharistiju i Isusovu Muku.

U hrvatskom vjerničkom puku je jedan od najomiljenijih svetaca. Svoj je život posvetio pustinjačkom načinu života. Smatra ga se ocem isposništva. U samoći je molio, razmatrao i ljubio Boga, boreći se protiv mnogobrojnih napasti, kojima ga je salijetao zloduh, ali je kao pravi nasljedovatelj Isusa Krista, Pobjednika zloga, sve nadvladao i zablistao slavom pobjednika.

Papa i mučenik. Proživljavao je posljednje godine Dioklecijanovih progona koji su bili toliko siloviti da Crkva nekoliko godina uopće nije imala papu. Umro je shrvan mukama 309, a da nije dočekao 313.godinu koja je donijela konačno priznanje slobodnog ispovjedanja katoličanstva.

Mučenica iz doba cara Dioklecijana. Ostavila je neizbrisiv trag u hrvatskim krajevima. Potpuno se posvetila karitativnoj djelatnosti, posebno vodeći brigu o progonjenim kršćanima. Njezin duhovni vođa bio je sveti Krševan, koji joj je slao pisma podrške i ohrabrenja. Zaštitnica je grada Zadra.

Mučenik iz Dioklecijanova progona. Za života je ne samo svjedočio svojim svetačkim likom, nego je privukao i mnoge životopisce koji su slavu njegova lika pronosili pisanom riječju i tako ga učinili poznatim u cijeloj Crkvi. Zaštitnik je očnih bolesnika.

Blagdan Isusova krštenja završava božićno vrijeme. To je trenutak u kojem ga Bog javno očituje izabranom narodu i kojim on započinje u djelo provoditi plan spasenja. Poziva nas na obraćenje, na novi život i vjernost savezu koji je Bog sklopio sa izabranim narodom. Današnji blagdan ima i veliko značenje za nas kršćane jer nas podsjeća na naše krštenje, koje od Krštenja Gospodinova prima snagu preobraziti našu grješnu ljudsku narav u pravu djecu Božju.

Jedan od divnih svjedoka vjere i ljubavi. Revni kršćanin koji je svoje kršćanstvo shvaćao posve ozbiljno. Ne želeći častiti poganske bogove povukao se u samoću kako bi se molitvom, pokorom i jačanjem volje pripremio za mučeništvo. Smrću je postao pravi pobjednik nad bezumljem i protivljenjem Bogu i njegovim zakonima.

Opat i pustinjak. Revni zagovornik i širitelj ispravnog crkvenog nauka. Borac protiv krivovjerja. Mnoge je privlačio svetošću, te je oko sebe okupio učenike koje je posebno uvodio u meditaciju. Primjer je kršćanina koji odbija velika ovozemna obećanja i ponude kako bi ostao u nauku Crkve Božje. Slavi ga Zapadna i Istočna Crkva.