U sklopu manifestacije „Dani europske baštine“ koja se tradicionalno u Hrvatskoj održava tijekom rujna i listopada, u Muzeju Mimara je u utorak 17. rujna 2019. održana svečana dodjela Nagrade „Vicko Andrić“ za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine, restauracije i konzervacije. Nagrada za doprinos lokalnoj zajednici, koja se dodjeljuje pojedincima ili udrugama civilnoga društva za brigu oko očuvanja kulturne baštine ili za njezinu promidžbu, uručena je časnoj sestri Lini Slavici Plukavec, rizničarki Riznice zagrebačke katedrale više od 30 godina.

Isusovac Vladimir Horvat ostavio je svojim pastoralnim, pedagoškim i znanstvenim djelovanjem toliko toga važnoga za Katoličku Crkvu, ali i za cjelokupnu hrvatsku povijest i kulturu. Objavio je na francuskom jeziku značajnu knjigu „Kardinal Stepinac – mučenik za ljudska prava“, dokazao da je Vuk Karadžić dobar dio svog rječnika prepisao od hrvatskih isusovaca, prokrijumčario je hrvatske zastave 1980. godine na dočeku Pape Ivana Pavla II. u Parizu, vodio je sprovodne obrede Brune Bušića, na sveučilištu Sorboni pomogao je osnutak Hrvatskih studija, bavio se istraživanjem suvremene hrvatske povijesti, osobito zločinima komunističkog režima.

Na unutrašnjem zapadnom zidu zagrebačke katedrale nalazi se najveći svjetski glagoljski natpis.

Kraljice iz sela Gorjana su djevojke koje u proljeće, o svetkovini Duhova, u povorci obilaze selo i izvode ritual sastavljen od osobitih pjesama i plesa sa sabljama. Dijele se na kraljice i kraljeve; desetak kraljeva nosi sablje i muške šešire ukrašene cvijećem, a upola manje kraljica na glavama, poput mladenki, imaju bijele vijence. Na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva uvrštene su 2009. godine.

Eko-muzej batana jedinstven je projekt očuvanja lokalne maritimne kulture Rovinja, temeljen na poštivanju tradicije, uvažavanju suvremenih društvenih potreba te sinergiji čovjeka i okoliša. Godine 2016. upisan je u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta.

Godine 1999. papa Ivan Pavao II. izravno se obratio umjetnicima čitavoga svijeta kako bi im potvrdio svoje poštovanje i kako bi doprinio zbližavanju umjetnosti i Crkve. Njegove riječi, koje su snažno odjeknule u umjetničkom svijetu, aktualne su i danas. Podsjećamo na poruke svetog Pape: Zašto Crkva treba umjetnost i umjetnost Crkvu? Je li umjetnik slika Boga stvoritelja? Kakve umjetnike treba društvo? Kakva je umjetnost pred otajstvom utjelovljene Riječi?

Poznati Raffaellovi anđeli koje možemo pronaći na salvetama, šalicama, tanjurima, majicama, posterima, reprodukcijama pa čak i čarapama, dio su jedne od najvažnijih slika u povijesti umjetnosti. Malu priču o velikom remek-djelu pročitajte u nastavku.

Riječ je o kompleksnom stilu folklorne glazbe koji se zasniva na netemperiranim tonskim odnosima te karakterističnoj boji tona koji se kod vokalne glazbe postiže snažnim pjevanjem djelomice kroz nos. Na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih kulturnih dobara čovječanstva upisano je 2009. godine.

Drvene dječje igračke prepoznatljivi su tradicijski proizvodi Hrvatskoga zagorja s dugom poviješću. Prije deset godina, 2009. tradicijske drvene igračke postale su dio nematerijalne svjetske baštine na listi UNESCO-a, a nalaze se i na Listi zaštićenih dobara nematerijalne baštine u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Don Kosto Selak, slovenski je svećenik i skladatelj koji je čitav svoj svećenički životni put "ispjevao" u Dubrovačkoj biskupiji, prvo kao redovnik - franjevac, a onda kao dijecezanski svećenik s najduljim stažom od skoro 40 godina (1933. - 1960.) u župi sv. Vlaha u Janjini. Zahvaljujući knjizi maestra Josipa Degl' Ivellia 'Don Kosto Selak - svećenik i skladatelj' šira javnost ima priliku upoznati veličinu i ljepotu njegovog gotovo posve nepoznatog skladateljskog umijeća i opusa.