Budi dio naše mreže

RAFFAELLOVI ANĐELI Mala priča o velikom remek-djelu

Poznati Raffaellovi anđeli koje možemo pronaći na salvetama, šalicama, tanjurima, majicama, posterima, reprodukcijama pa čak i čarapama, dio su jedne od najvažnijih slika u povijesti umjetnosti. Malu priču o velikom remek-djelu pročitajte u nastavku.

/ Katarina Varenica

Ne zna se točno kada i kako su anđeli započeli svoj samostalan put i pojavili se na svim spomenutim predmetima, ali u Aziji i Americi su anđeli poznatiji od slike čiji su dio. A dio su slike Raffaella Santija. Iako je živio relativno kratko, umro je s 37 godina, Raffaello je stvorio veliki umjetnički opus, a povjesničari umjetnosti ističu da je upravo slika Sikstinska Madona njegovo posljednje djelo.

Sikstinska Madona

Sikstinska Madona nastala je 1512. godine kada je Raffaello od pape Julija II. dobio zadatak naslikati nekoliko djela za samostansku crkvu svetog Siksta u Piacenzi. Tamo je dva stoljeća Sikstinska Madona stajala potpuno nezamijećena. Godine 1754. ju je kupio saski izborni knez i poljski kralj August III. Lokalne vlasti nisu bile za to da se Raffaellovo djelo iznese iz Italije. Tek poslije intervencije tadašnjeg pape, koji je i odobrio kupovinu, Raffaellova ‘Madonna’ je stigla u Dresden. U Dresdenu je, prije svega zahvaljujući pjesnicima romantizma, postala poznata u cijelom svijetu. Svojevremeno ju je Goethe opisao kao ‘iskonski odnos između majke i djeteta’. Tolstoj i Dostojevski su imali njezinu reprodukciju u svojim sobama. ‘Sikstinska Madona’ postala je, dakle, poznata i slavna polovicom 19. stoljeća, prije čuvene Leonardove Mona Lise koja je postala popularna tek 1911. godine.

Tijekom Drugog svjetskog rata nacisti su je sklonili na sigurno zajedno s mnogim drugim remek-djelima iz drezdenskog muzeja. Sklonište su po završetku rata otkrili ruski vojnici – drezdenska riznica bila je u zabačenom kamenolomu. ‘Sikstinska Madonna’ čuvana je u drvenom sanduku, a sve ostale slike – bile su bačene na zemlju. Zajedno s tisućama drugih slika ‘Sikstinska Madona’ prebačena je u Moskvu, gdje je čuvana sljedećih deset godina. Slika se sada nalazi Umjetničkoj galeriji starih majstora u Dresdenu.

A anđeli? Oni su posvuda. Neki će reći dražesni, neki će reći kičasti, ali ono što je sigurno – dio su remek-djela. Postoji nekoliko teorija o tome tko su bili modeli koji su poslužili Raffaellu za anđele. Po nekima, riječ je o djeci jednoga od modela koji mu je pozirao za sliku. Djeca su ga gledala radoznalo dok slika i upravo te znatiželjne i nevine poglede Raffaello je prenio na sliku. Postoji i druga priča koja kaže da je Raffaello vidio dvoje djece s tim izrazom lica dok su gledali kroz prozor trgovine slikarskim materijalom.

Raffaello je u Rimu ostao sve do svoje smrti. Otprilike u doba kad je Michelangelo oslikavao Sikstinsku kapelu, Rafael je slikao freske na zidovima Vatikanske palače. Sobe koje je oslikao danas po njemu nose naziv Raffaellove sobe (tal. Stanze di Raffaello). Bio je najreprezentativniji slikar renesanse koji je u svoju umjetnost uklopio sve dotadašnje spoznaje i iskustvo umjetnosti. U njegova najpoznatija djela ubrajaju se slika Vjenčanje djevice, tri freske Atenska škola, Sveti razgovori i Poetika, Skidanje s križa i Sikstinska Madonna. Za vrijeme pape Leona X. Rafael je i preminuo, a pokopan je u znamenitom rimskom Panteonu.

Atenska škola / Foto: Facebook

R. Santi: Katarina Aleksandrijska / National Gallery London/ Foto: Facebook

R. santi: Skidanje s križa/ Galleria Borhese, Rim / Foto: Facebook

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja