Razni su načini kako se može suočiti i suprotstaviti dezinformacijama. Nisu samo medijski djelatnici (pritom prvenstveno mislimo na novinare) pozvani djelovati kako bi takvih sadržaja u našem medijskom prostoru bilo što manje. U današnjem digitalnom okruženju u kojem svakodnevno boravimo, svi smo pozvani djelovati kako bi – kao prvi korak - mogli prepoznati, a onda i djelovati oko suzbijanja takve vijesti.

"Mnogi danas žele slijediti Krista, ali ne i Crkvu. No, Krist i Crkva su nerazdvojni, Krist i Crkva su jedno tijelo", piše u novoj tjednoj kolumni za Hrvatsku katoličku mrežu fra Goran Azinović.

„Dezinformiranje, klevetanje protivnika, blaćenje ljudi, najteži je grijeh koji obavijesna sredstva mogu počiniti“, izjavio je Papa Franjo, uspoređujući lažne vijesti s bolešću. Opće je poznato da se demantiraju pogrešno objavljene vijesti. Pitanje je: ono što je pogrešno objavljeno, ostaje li u trajnom sjećanju konzumenata medija. Hoće li ljudi više vjerovati, ranijoj, netočnoj vijesti ili demantiju?

Suvremeni mediji u socijalnom kontekstu – s jedne strane – važno mjesto polemika i izvori informiranja, izražavanja različitih stavova te stvaranja oprečnih mišljenja, a s druge strane i platforme kreiranja heterogenih sadržaja dostupnih disperziranim korisnicima, tijekom globalne pandemije koronavirusa, pokazali su se neophodnom i konvergiranom platformom ne samo za prijenos važnih i vrijednih informacija o COVID-19, „mjestom susreta“, dijaloga, ali i mnogih prijepora. S obzirom, kako su mediji kao „ogledalo društva“ imali središnju ulogu u pravovremenom i točnom informiranju javnosti o pandemiji, postavljaju se brojna pitanja, među ostalim, temeljem kojih su kriterija odabirani sugovornici i govornici u medijima i jesu li određene skupine marginalizirane nauštrb drugih?

"Čovjeku je potreban čovjek. Zahvaljujući pogledu usmjerenu prema čovjeku, prema bližnjem, i ti ćeš moći rasti, bit ćeš sretniji i ispunjeniji", piše u novoj tjednoj kolumni za Hrvatsku katoličku mrežu fra Goran Azinović.

Pitanje vezano za gestu pružanja mira u misi, neki svećenici kažu "Pružite mir jedni drugima", a neki to ispuste, što je ispravno? Na ova i druga pitanja u petak, 10. studenog u emisiji HKR-a "Halo, velečasni?" odgovarao je vlč. Damir Ocvirk, župnik Župe sv. Josipa na zagrebačkoj Trešnjevci.

Nakon što je u Rudarsko-geološko-naftnom zborniku objavljen članak skupine autora, u medijima su se pojavili članci s napisima da stručnjaci tvrde da se zagrebačka katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije ne može obnoviti jer su kamenolomi iz kojih je vađen kamen s kojim je katedrala obnovljena nakon potresa 1880. zatvoreni.

Papa Franjo je u jednom pismu od 10. studenog ponovno izrazio zabrinutost reformskim idejama Katoličke Crkve u Njemačkoj. U tom pismu koje su prenijele njemačke dnevne novine „Die Welt“, ponovno objašnjava da se planirano Sinodalno vijeće u planiranom obliku „ne može uskladiti sa sakramentalnim ustrojem Katoličke Crkve.“

U tekstu „Neuko izvješćivanje o Crkvi“, koji je objavljen u Glasu Koncila 14. srpnja 1991. (str. 4), Smiljana Rendić na praktičnim primjerima pokazuje kako je izvješćivanje svjetovnih medija o Crkvi neuko, dok je izvješćivanje Glasa Koncila – danas bismo rekli: službenih crkvenih medija – temeljito. Time oponira svima onima koji govore da Glas Koncila – danas bismo rekli crkveni mediji – ne bi trebao toliko izvješćivati o crkvenim zbivanjima kad su građanske novine, radio i televizija puni vijesti o Crkvi.

Digitalno okruženje, a osobito vizualni sadržaji društvenih mreža poput TikToka i Instagrama, pogoršali su određene rizike izloženosti djece, posebice u području njihovog kognitivnog razvoja. Iako su digitalni mediji sastavni dio njihovog odrastanja, nužno je imati na umu i nedostatnu emocionalnu i mentalnu zrelost u procesima pristupa i odabira informacija te njihovog digitalnog širenja, ali i sveukupne procjene kvalitete sadržaja kojem su izloženi.