Širenje digitalnih dezinformacija, kao jedan od najaktualnijih izazova današnjice, postalo je i glavna tema kada je riječ o dobrobiti i zaštiti djece, aktivnih korisnika digitalnih medija. Uzimajući u obzir brojne načine širenja dezinformacija, u porastu su i različiti oblici štetnih utjecaja koje dezinformacije mogu imati na dječji razvoj i odrastanje.

Digitalno okruženje, a osobito vizualni sadržaji društvenih mreža poput TikToka i Instagrama, pogoršali su određene rizike izloženosti djece, posebice u području njihovog kognitivnog razvoja. Iako su digitalni mediji sastavni dio njihovog odrastanja, nužno je imati na umu i nedostatnu emocionalnu i mentalnu zrelost u procesima pristupa i odabira informacija te njihovog digitalnog širenja, ali i sveukupne procjene kvalitete sadržaja kojem su izloženi. Upravo su zbog toga djeca još ranjivija skupina kada je riječ o šteti koju im dezinformacije mogu načiniti. U takvom okruženju djeca i sama mogu, bez jasne i svjesne namjere, širiti digitalne dezinformacije što je osobito važna tema kada je riječ o međuvršnjačkoj komunikaciji.

Prvotno najčešće iz zabave, djeca su vrlo sklona dijeljenju fotografija i videozapisa putem društvenih mreža, bez detaljnije analize i promišljanja, kao i bez nužne provjere s roditeljima. Što su sadržaji vizualno zanimljiviji i povezaniji s dječjim interesima i navikama, vjerojatnost da će ga dijete instantno podijeliti se povećava.

Dva ključna čimbenika kojima bi se širenje neprovjerenih sadržaja među djecom moglo pojasniti su algoritmi društvenih mreža koji generiraju sadržaje prema popularnosti i ‘viralnosti’, a ne uvijek i nužno kvaliteti te univerzalne potrebe djece poput onih za zajedništvom i vršnjačkim prihvaćanjem te potrebom da budu viđeni i/ili saslušani u digitalnom svijetu. Upravo su često dezinformacije oblikovane na način da brže privuku pozornost djeteta i zbog nedovoljno razvijene digitalne opismenjenosti i sposobnosti kritičke procjene, potaknu dijete na dijeljenje.

Svaki neželjeni utjecaj digitalnih dezinformacija u dječjem odrastanju moguće je prevenirati uz različite oblike digitalnih pismenosti, osobito medijskom i informacijskom. Iako digitalne generacije djece mogu vremenom razviti digitalne kompetencije za pretraživanje informacija, prepoznavanje popularnih poveznica i njihovo dijeljenje kao dio tehničkih digitalnih vještina, nužno je osnaživati i njihove medijsko-informacijske kompetencije, posebice kritičko vrednovanje sadržaja kojima su izloženi. Poznavanje digitalnih alata ne jamči i razvijenu kritičku procjenu kvalitete informacija i sadržaja. Stoga se medijsko-informacijska pismenost na međunarodnoj razini nastoji integrirati u sve razine društva i promicati važnost digitalnih pismenosti koje su prilagođene djetetovim razvojnim fazama, ali i navikama i interesima pri korištenju digitalnih medija.

***

Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.