Blagdan sv. Pija iz Pietrelcine u crkvi Sv. Leopolda Bogdana Mandića u zagrebačkoj Dubravi bit će svečano proslavljen 23. rujna u 19 sati. Blagdanu prethodi trodnevna duhovna priprava 20., 21., 22. rujna koju vode ovogodišnji kapucinski mladomisnici fra Josip Ćibarić i fra Josip Stanković, a ovi će mladomisnici predvoditi i središnje euharistijsko slavlje na sam blagdan. U razgovoru za Hrvatsku katoličku mrežu fra Josip Stanković otkrio nam je zašto se Hrvati toliko utječu jednom od najpoznatijih kapucina, svetom Padru Piju.

Ivan Pavao II. bio je ljubitelj poljskog folklora, posebno gorštačkog, stoga su u programu bila i djela nadahnuta gorštačkom glazbom koja se posebno izvodi u poljskim Tatrama. Papa je, također, bio veliko nadahnuće filmskim redateljima te su o njegovom životu snimljeni igrani filmovi, zbog čega su na koncertu bili uvršteni dijelovi filmskih zvučnih zapisa. Koncert čiji je naziv bio nadahnut pjesmom Cypriana Kamila Norwida "Upravo zbog toga" (Po To Wlaśnie), završio je omiljenom pjesmom svetog Ivana Pavla II. "Krist na žalu", koja se često izvodila tijekom hodočašća u Poljsku.

"Komunikacija je stoga za Crkvu važno poslanje, a kršćanski komunikatori pozvani su na vrlo konkretan način ostvariti Gospodinov poziv da idu u svijet i naviještaju evanđelje, ali uz visoku profesionalnu svijest. Naime, dužnost je kršćanskoga novinara pružiti novo svjedočanstvo u svijetu komunikacije, ne skrivajući istinu, i ne manipulirajući informacijom. Naime, u zbrci glasovā i porukā koji nas okružuju, potrebna nam je ljudska priča koja govori o nama i onomu lijepomu što je u nama", istaknuo je Papa.

Nakana molitve i posta je zahvalnost Bogu i dobrotvornost. Novi Rimski kalendar o kvatrama određuje sljedeće: "Na kvatre običava Crkva moliti Gospodina za različite ljudske potrebe, prije svega za plodove zemlje i za ljudski rad, i samo mu za to zahvaljivati. Da bi kvatre odgovarale potrebama vjernika različitih krajeva, valja da vrijeme i smisao njihova slavljenja odrede biskupske konferencije".

Poziv i želju da postane časnom sestrom osjetila je u srcu tijekom gledanja filma o Majci Tereziji u zagrebačkoj katedrali. Bilo je to 1979. kada su grad Zagreb posjetili misionari p. Ante Gabrić i Majka Terezija. Tada je vidjela uživo Majku Tereziju i uočila njenu karizmatičnost. Ona je tada održala govor prisutnim vjernicima i ono što je s. Anđelku posebno privuklo bio je Božji dar kojim je Majka Terezija svojim riječima doticala srca drugih.

Ponukano ohrabrujućim povratnim informacijama i željom da "glazbeni zagrljaji“ postanu redovita pojava, Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj upućuje ponovljeni poziv klapama u Hrvatskoj da se uključe u inicijativu "Zagrlimo starije pjesmom" i svojim glazbenim umijećem pomognu starijim osobama u prevladavanju usamljenosti i izoliranosti pojačanih pandemijom Covid-19. Želja je Vijeća da se na njega odazove još veći broj klapa, ali i drugih vokalno-instrumentalnih sastava, a ponajprije onih koji djeluju pri župama

Osim sv. Stošije, sv. Donata, Kalelarge i Morskih orgulja, Zadar je poznat i po beskompromisnim volonterima koji već petu godinu zaredom nesebično daruju svoje vrijeme kako bi u sklopu volonterskog maratona "72 sata bez kompromisa" iskoristili svoje talente, znanja i vještine na dobrobit lokalne zajednice. Za Hrvatsku katoličku mrežu zadarske volontere predstavila je uime Organizacijskog tima "72 sata Zadar" Andrea Jerković.

Svećenik Krešimir Josip Bahmec, inače karmelićanin, na društvenim se mrežama osvrnuo na ubojstvo talijanskog svećenika, oca Roberta Malgesinija. Pita se je li ubojstvo svećenika najgore što se može dogoditi. Njegovo promišljanje prenosimo u cijelosti.

Obljetnica je smrti šibenskog biskupa Srećka Badurine. Rođen je 12. svibnja 1930. godine u Lunu na otoku Pagu, 7. prosinca 1987. godine imenovan za šibenskog biskupa, a tu je dužnost obnašao do prerane smrti 17. rujna 1996. godine na blagdan Rana sv. Franje.

Sve češće bolne i traumatske obiteljske situacije završavaju i s posljedicama za djecu. Kako pomoći djetetu koje se nađe u središtu roditeljskog sukoba? Na koji način reagirati kada se dogodi otuđenje djece? Imaju li na te izazove odgovore stručnjaci iz područja psihologije, prava i zakonodavstva? Na ta i druga pitanja u "Argumentima“ u četvrtak 17. rujna urednika Ivana Taševa odgovarali su: psihologinja prof. Gordana Buljan Flander, sutkinja Lana Petö Kujundžić te Tatjana Katkić Stanić iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.