Ogranak Matice hrvatske iz Klanjca postavio je na Klanječkom vidikovcu info-panel o p. Marijanu Gajšaku, isusovcu čija djela prikazuju njegovu ljubav prema kršćanskom Istoku te umjetničku nadarenost. Pater Gajšak ostvario se kao izuzetno svestrana osoba. Uz svoj pedagoški rad ostavio je iza sebe mnogo kiparskih i slikarskih radova, a osim toga idejno je osmislio i u glini izradio skulpturu poznatu svima koji su barem jednom prošetali zagrebačkim Maksimirom.

Košička nadbiskupija je na konferenciji 2019. godine predstavila rezultate antropološkog i forenzičkog istraživanja relikvija sv. Marka Križevčanina, sv. Stjepana Pongracza i sv. Melkiora Grodzieckoga, na temelju kojih su znanstvenici rekonstruirali njihov povijesni izgled u vrijeme pogubljenja.

Imati živo iskustvo Boga nije privilegija nekolicine. Bog govori svakom stvorenju. Čini to na jedinstven način sa svakim čovjekom ponaosob. Sveti je Ignacije o tome pisao već prije 500 godina. Želio je pomoći ljudima da otkriju kako im se Bog obraća. Ponudio im je egzamen – jednostavne korake u molitvi koji omogućuju njegovanje svijesti o Božjoj prisutnosti u našoj svakodnevici.

"Tu imamo pitanje duhovnosti, molitve, meditacije, života i djela sv. Ignacija, zatim dimenziju razlučivanja, donošenja odluka i razlikovanja duhova. Treća dimenzija je akcija - kako tu duhovnost stavljamo u praktičan život", rekao je za Hrvatsku katoličku mrežu p. Tvrtko Barun na predstavljanju portala ignacijevske duhovnosti.

Arhitekta Sola Eduarda oduvijek je zanimao način na koji prostor može oblikovati iskustvo vjere, a religijski su ga simboli ostavljali bez daha. Upravo zato, nadahnut ljepotom prirode arhitekt je kapelicu zamislio otvorenu i na mjestu gdje se krajolik pretvara u umjetnost koja poziva na meditaciju i promišljanje o uzvišenom.

Kako odlučiti kome dati svoje povjerenje na predstojećim parlamentarnim izborima? Koja znanja i tradicije nam mogu pomoći da kvalitetnije razlučujemo između toliko različitih opcija?

Prije mjesec dana potres je snažno prodrmao Zagreb i okolicu i nanio veliku štetu. Stradale su brojne obiteljske kuće, stambene zgrade, ali i crkve i crkvene građevine. Ubrzo nakon potresa objavljeno je da se u bazilici u Palmotićevoj urušio strop te da je bazilika u dogledno vrijeme neupotrebljiva. A upravo je župa Srca Isusova u Palmotićevoj imala i jedinu neposrednu žrtvu potresa, aktivnu mladu župljanku Anamariju. U prostoru isusovačke Rezidencije razgovarali smo s p. Damirom Kočišem, isusovcem koji živi i djeluje u Palmotićevoj.

"Ako nisi osjetljiv na različite načine na koje ljudi emocionalno reagiraju, ulazeći u dubine osobe možeš napraviti veliku štetu. Nama je lakše govoriti o Indijcima, hindusima, muslimanima općenito… Ali nije isto susresti se s hindusom ili muslimanom lice u lice. To je nešto posve drugačije", istaknuo je je pater Cecil Azzopardi, isusovac koji je u Indiji proveo čak 42 godine svoje svećeničke službe, u podcastu Studentskog katoličkog centra Palma.

U vrijeme komunističkog totalitarizma u bivšoj državi brojni su svećenici i svećenički kandidati bili maltretirani i proganjani zbog svojih uvjerenja. Najveću žrtvu, svoj mladi život za vjernost svojoj pripadnosti Katoličkoj Crkvi i svom životnom izboru – želji i odluci da postane redovnik i svećenik u Družbi Isusovoj, podnio je Izidor Bistrović, isusovački novak, ubijen 3. prosinca 1969., dva dana uoči svoga 20. rođendana.

Isusovac Vladimir Horvat ostavio je svojim pastoralnim, pedagoškim i znanstvenim djelovanjem toliko toga važnoga za Katoličku Crkvu, ali i za cjelokupnu hrvatsku povijest i kulturu. Objavio je na francuskom jeziku značajnu knjigu „Kardinal Stepinac – mučenik za ljudska prava“, dokazao da je Vuk Karadžić dobar dio svog rječnika prepisao od hrvatskih isusovaca, prokrijumčario je hrvatske zastave 1980. godine na dočeku Pape Ivana Pavla II. u Parizu, vodio je sprovodne obrede Brune Bušića, na sveučilištu Sorboni pomogao je osnutak Hrvatskih studija, bavio se istraživanjem suvremene hrvatske povijesti, osobito zločinima komunističkog režima.