Budi dio naše mreže

P. MARIJAN GAJŠAK Isusovac, umjetnik, zaljubljenik u kršćanski Istok te idejni kreator jednog od najpoznatijih simbola Maksimira

Ogranak Matice hrvatske iz Klanjca postavio je na Klanječkom vidikovcu info-panel o p. Marijanu Gajšaku, isusovcu čija djela prikazuju njegovu ljubav prema kršćanskom Istoku te umjetničku nadarenost. Pater Gajšak ostvario se kao izuzetno svestrana osoba. Uz svoj pedagoški rad ostavio je iza sebe mnogo kiparskih i slikarskih radova, a osim toga idejno je osmislio i u glini izradio skulpturu poznatu svima koji su barem jednom prošetali zagrebačkim Maksimirom.

/ at/IKA

Ogranak Matice hrvatske iz Klanjca, na inicijativu svog predsjednika Nikole Filka, na Klanječkom vidikovcu je 29. rujna postavio info-panel o rođenom Klanjčanu, umjetniku, isusovcu p. Marijanu Gajšaku (1944. – 1993.). Info-panel je smješten uz veliko brončano raspelo M. Gajšaka postavljeno 2014. na odmorištu uz glavnu cestu iz Zagreba u Klanjec. Na panelu su otisnute osnovne informacije o umjetniku i njegovu djelu na hrvatskom i engleskom jeziku. U sredini između dva teksta nalazi se fotografija nastala u ateljeu M. Gajšaka dok je u glini oblikovao to raspelo.

Ljubav prema umjetnosti i kršćanskom Istoku.

Pater Marijan Gajšak – hrvatski isusovac, svećenik i svestrani likovni umjetnik – kipar, slikar, vitrajist, ikonopisac, rođen je 18. kolovoza 1944. u Dolu Klanječkome, u župi Klanjec. Od 1961. do 1963. bio je u novicijatu Družbe Isusove u Zagrebu, gdje je 30. srpnja položio prve redovničke zavjete. Od 1966. do 1968. godine pohađao je studij filozofije, a od 1970. do 1973. godine studij teologije na Filozofsko-teološkom studiju Družbe Isusove u Zagrebu. Dana 24. lipnja 1973. zaređen je za svećenika u Zagrebu, a 22. srpnja iste godine služio mladu misu u rodnoj župnoj crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije u Klanjcu.

Zanimanje i ljubav za kršćanski Istok pobudio je u Marijana Gajšaku pater Mihael Lacko, D.I. 31. kolovoza 1961. na izletu isusovačkih novaka na Sljeme, gdje je služio Liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga u Kapelici Majke Božje Sljemenske. Od toga je vremena Marijan Gajšak trajno zavolio bizantsko-slavenski obred i istočno kršćanstvo. Godine 1974. dobio je dozvolu za služenje Liturgije sv. Ivana Zlatoustoga i drugih bogoslužja po bizantsko-slavenskome obredu i u jesen iste godine upisao završni studij teologije na Orijentalnom institutu Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu, koji je završio 1975. godine. Godinama je sudjelovao u liturgijskomu životu Križevačke eparhije. Od 1988. do 1991. bio je član Muškoga zbora grkokatoličke župe sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu, s kojim je 1989. snimio Liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga

Od 1975. do 1978. studirao je kiparstvo na Akademiji lijepih umjetnosti u Rimu klasi prof. Pericla Fazzinia (1913.-1987.). Nastavio je specijalnim studijem kiparstva na Eccole nationale superieure des Beaux-arts u Parizu, koji je 1979. godine završio u klasi profesora Michela Carpentiera. Od 1980. godine predavao je predmet “Umjetnost u funkciji sakralnog” na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu. Za slušače – studente pripremio je udžbenik “De arte sacra” (1992.). Od 1987. godine bio je član Hrvatskoga društva likovnih umjetnika, a od 1992. član Časnoga suda Hrvatskoga društva likovnih umjetnika Zagreb.

Idejno osmislio i u glini izradio skulpturu sokola na maksimirskoj Mogili.

Imao je pet samostalnih i više skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Predavao je kolegij Estetika i umjetnost u službi sakralnog na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu. Ostvario se kao izuzetno svestrana osoba. Uz svoj pedagoški rad ostavio je iza sebe mnogo kiparskih i slikarskih radova: reljefa, bisti, vitraja, slika i crteža. I njegovo slikarstvo religijske je tematike, u tehnici ulja, tempere, tuša i akvarela. Radovi mu se nalaze u Zagrebu, Mostaru, Rijeci, Krku, Zadvarju itd. Umro je  u Zagrebu u naponu umjetničkoga zamaha pogođen teškom bolešću 6. veljače 1993. u 49. godini života. Pokopan je u isusovačkoj grobnici na Mirogoju.

Jedan od simbola parka Maksimir danas Mogila, svojevrsan spomen-humak nastao 1925. godine povodom obilježavanja tisućugodišnjice hrvatskog kraljevstva, objavljuje Zagrebački Memento. Mogilu je projektirao Aleksandar Freundenreich, a podignuo je Hrvatski sokolski savez u spomen na III. hrvatski svesokolski slet održan povodom tog povijesnog jubileja u Zagrebu od 14. do 16. kolovoza 1925. U temeljima humka pohranjeni su predmeti iz hrvatske kulturne baštine, važnije knjige, novine, časopisi te spomenice svih sokolskih društava koje su sudjelovale u gradnji Mogile. U spomenicama je dat opis mjesta i povijesnog događaja koji se zbio na mjestu s kojeg je uzeta zemlja za Mogilu. Oko napola dovršenog humka Mogile 15. kolovoza 1925. bili su postrojeni predstavnici sokolskih društava s vrećicama zemlje u rukama koju su istresali na humak uz fanfare i pjesme budnice. Posljednju je vrećicu istresao gvardijan iz Knina uz riječi: “POLAŽEM GRUDU SVETE ZEMLJE KOJE SU NOSILE PRVOG I POSLJEDNJEG HRVATSKOG KRALJA”.

Oko humka je posađeno deset lipa u znak deset stoljeća hrvatskog narodnog života, odnosno hrvatske državnosti te je Mogila dovršena 1926. Prema njezinom vrhu vode uske stepenice, a sam vrh ukrašen je jednostavnim kamenom na koji je trebao biti postavljen brončani kip sokola skupljenih krila kojeg je izradio kipar Ivo Kerdić. Nakon dvije godine sokol je u ateljeu kipara razbijen. Taj barbarski čin bio je nagovještaj ukidanja hrvatskog sokolstva što se nažalost i dogodilo 1929. Na poticaj Družbe “Braća hrvatskog zmaja” Mogila je obnovljena 1994., a na naglavni kamen Ministarstvo obrane Republike Hrvatske na dan oružanih snaga 28. svibnja 1995. postavlja skulpturu sokola kojeg je idejno osmislio i prvotno u glini izradio upravo pater Marijan Gajšak. Prerana smrt spriječila ga je da svoj rad dovrši te je, vođen početnom idejom potpuno iznova skulpturu sokola modelirao i dovršio akademski kipar Mladen Mikulin.

Zagreb – Mogila, spomen-humak nastao 1925. povodom obiljezavanja 1000 godina hrvatskog kraljevstva (od krunidbe hrvatskoog kralja Tomislava na Duvanjskm Polju 925.) / Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja