Budi dio naše mreže

Sastanak predsjednika republika u Splitu 1991.

Politička kriza u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji početkom 1991. godine doživjela je vrhunac. Događaji u prva tri mjeseca '91., napose tijekom ožujka, jasno su upućivali da Hrvatsku očekuje rat zbog velikosrpskih pretenzija.

/ Borna Marinić

Početkom ožujka u Pakracu je izbila srpska oružana pobuna koju je hrvatska policija munjevitom reakcijom suzbila. Istovremeno je područje Slavonije i Baranje postajalo poprištem velikosrpskih mitinga na kojima se histerično prijetilo ratom. Sredinom ožujka vrh Jugoslavenske narodne armije pokušao je preko Predsjedništva SFRJ donijeti odluku o uvođenju izvanrednog stanja, no to im nije uspjelo jer nisu imali glas predstavnika BiH, Srbina Bogića Bogićevića, na koji su računali.

U takvim okolnostima odlučeno je da će se održati šest sastanaka šest predsjednika republika bivše Jugoslavije s ciljem pronalaska rješenja za nastalu ustavno-pravnu krizu. Svakom sastanku domaćin je bio predsjednik jedne od šest republika, a prvi se održao na današnji dan, 28. ožujka 1991. godine u Splitu. Po protokolu, predsjednici: Srbije – Slobodan Milošević, Bosne i Hercegovine – Alija Izetbegović, Slovenije – Milan Kučan, Crne Gore – Momir Bulatović i Makedonije – Kiro Gligorov sletjeli su u zračnu luku Split u 10 sati nakon čega su se uputili na sastanak u Vilu Dalmacija pod Marjanom.

Predsjednici su razgovarali o rješavanju državne krize. Razmatrale su se mogućnosti ostajanja ili razlaza u labavom savezu republika. Slovenija i Hrvatska predložile su stvaranje konfederacije, odnosno saveza suverenih država, što su kao dobro rješenje brzo prihvatile Makedonija i BiH, a čemu su se protivile Srbija i Crna Gora. U zajedničkom priopćenju istaknuta je zajednička želja da se nastavi s pregovorima. No bilo je to samo kupovanje vremena Slovenije i Hrvatske, koje će vrlo brzo samostalnost morati braniti oružjem.

Zanimljivo, istog dana kada se održavao sastanak predsjednika republika SFRJ, pripadnici kninske milicije, tzv. „martićevci“ okupirali su Plitvice. Tuđman je zamolio Miloševića da u svrhu uspostave normalnih odnosa za razgovore uskrati terorističkim skupinama u Krajini bilo kakvu potporu, na što je Milošević odgovorio kako se oni sami organiziraju te da Srbija ni na koji način njih ne podupire. Bila je to jasna poruka da pobunjeni Srbi i službeni Beograd neće dopustiti Hrvatskoj da na miran način ostvari pravo na neovisnost. Već tri dana kasnije dogodio se Krvavi Uskrs na Plitvicama i prvi poginuli hrvatski branitelj – Josip Jović.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.

Ključne riječi:
Josip Jović

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja