Visovački franjevci kroz stoljeća burne povijesti pružali su utjehu i pomoć okolnom stanovništvu, pogođenom osvajačkim napadima, glađu, bolestima i siromaštvom. Samostan je imao svoje posjede u najbližoj okolici Visovca koje su franjevci obrađivali. Iako su imali i pravo na ribolov u rijeci Krki, troškovi samostana nisu se mogli u potpunosti pokriti, stoga se dio prihoda dobivao milodarima. To je franjevcima omogućilo da u teškim godinama gladi i rata pomažu narodu u okolici koji se utjecao samostanu.

Narod je pod turskom upravom teško živio, glad i pravna nesigurnost bile su svakodnevica. Kad je izbio Kandijski rat (1645. – 1669.) franjevci su potaknuli krajišnike i narod na borbu protiv Turaka i suradnju s mletačkom vlašću. Zbog toga su, pod prijetnjom turske odmazde, 1654. godine morali napustiti Visovac, prvi put u gotovo šest stoljeća boravka na njemu. Sklonili su se u samostan sv. Lovre u Šibeniku. Kako odlazak s otoka nisu smatrali konačnim, odmah nakon rata razmišljali su o povratku. Na molbu kršćana da im se vrate sve njihove zemlje, zgrade i vrtovi koje su držali begovi, Mahmud-paša Maglajlija visovačkim je franjevcima 15. kolovoza 1671. godine izdao bujruntiju, potvrdu oproštenja i sigurnosti. Pravnu sigurnost visovačkih franjevaca potvrdio je ferman Mehmeda IV. izdan 1672. godine u Drinopolju, koji se u njihovu samostanu na Visovcu čuva i danas.

O važnom položaju Visovca u Katoličkoj Crkvi svjedoči i dokument iz 16. stoljeća kojim papa Inocent XI. dodjeljuje oprost onima koji ga molitvom zatraže za posjeta Visovcu 2. kolovoza. Toga se dana slavi Gospa od Anđela pa na Visovac hodočaste tisuće vjernika iz cijeloga svijeta.

Smješten u pitomom dijelu rijeke Krke, okružen mediteranskim biljem Visovac je oduvijek bio mjesto mira i kontemplacije. Stoga ne čudi da je upravo tu smješten franjevački novicijat u kojem se priprema da se svoj život, osim u srcu i duši, i formalno posveti Bogu. Novicijat na Visovcu utemeljen je davne 1568. godine. Tu i danas žive novaci koji se kroz godinu dana pripremaju za svoj poziv prema uzoru na sv. Franju.

Zbog Gospine slike koja je stoljećima bila utjeha i nada brojnim vjernicima diljem svijeta Visovac je jedno od hrvatskih marijanskih svetišta. Na otoku se posebno slave dva blagdana: Gospa od Anđela, 2. kolovoza, i Velika Gospa, 15. kolovoza. Tih dana Visovac posjete tisuće hodočasnika, a Gospinu sliku u procesiji nose lokalne djevojke u narodnim nošnjama, simbolizirajući sve ono što Visovac već stoljećima znači ljudima koji žive na obalama rijeke Krke.

Franjevački samostan Majke od Milosti i Crkva Gospe Visovačke / Foto: NP Krka /