Budi dio naše mreže

Ključna riječ: zeleni-biseri-hrvatske

Dvorac Trakošćan - mjesto svjetske baštine još od 2003. godine

Jedan od najatraktivnijih i najposjećenijih dvoraca u Hrvatskoj ima povijest dugu gotovo 800 godina. Tijekom vremena mijenjao je vlasnike sve dok ga u 19. stoljeću grof Juraj VI. Drašković nije pretvorio u jedan od najljepših. Ovaj kulturno-povijesni spomenik iznimne važnosti jedan je od rijetkih objekata u Hrvatskoj sa sačuvanom vlastitom građom. Ugledni turistički časopis Conde Nast Traveler uvrstio ga je 2017. godine među 12 najljepših europskih dvoraca.

Dvor Veliki Tabor - pitoreskni zagorski biser o jednoj ljubavi

Pitoreskno zagorsko mjesto Desinić diči se spomeničkim biserom nulte kategorije koji u sebi čuva sjećanje na Veroniku Desinićku, suprugu Fridrika II. Celjskog i njihovu nesretnu ljubav. Kapela sv. Ivana u Ivaniću Miljanskom u blizini Vingrada, koju je dao sagraditi Fridrik II. u spomen na neprežaljenu Veroniku, kroz biblijske prikaze na svojim zidovima čuva od zaborava njihovu životnu priču.

Velebitski botanički vrt - hrvatski alpinetum na visini od 1480 metara!

Jedan je od dva hrvatska alpinetuma s 300-njak biljnih vrsta, neke su samonikle dok su druge donesene s drugih dijelova Velebita. Simbol mu je velebitska degenija koju je likovno izradio akademski slikar Eduard Kovačević. Godina proglašenja Vrta zaštićenim spomenikom prirode je 1969.

Elafitsko otočje - dubrovački đardin

Elafite čine otoci Koločep, Šipan, Lopud, Jakljan, Olipa, Tajan, Ruda i Daksa te otočići Crkvina, Kosmeč i Sv. Andrija. Neki mu pribrajaju i Lokrum. Šipan je poznat kao otok koji u razmjeru sa svojom površinom ima najviše maslina na svijetu. Dva člana posade Kolumbova broda Santa Maria bila su s Koločepa. Elafitske ili Jelenske otoke pod tim imenom prvi spominje Plinije Stariji u I. st. u svome djelu Naturalis Historia.

Požeška gora - zelena ljepotica središnjeg dijela Zlatne doline

Zajedno s Papukom, Dilj gorom, Krndijom i Psunjom ruši predrasude o Slavoniji kao nepreglednoj ravnici, sve zajedno imaju čak 67 planinarskih staza. Ime zahvaljuje hajduku Maksimu Bojaniću koji je u 19. stoljeću hajdukovao Požeškom kotlinom. Sa svojim uređenim planinarskim, pješačkim i biciklističkim stazama idealno je odredište za ljubitelje boravka u prirodi.

Slavonski planinarski put - pješački presjek Slavonije

Osnovan 1957. godine, Slavonski planinarski put najstarija je i najduža planinarska obilaznica u Hrvatskoj, obuhvaća 300-injak kilometara koji se mogu prehodati odjednom ili u nekoliko dionica, točnije njih 5. Obilazak je zahtjevan i potrebna je dobra priprema, stoga ne čudi da ga je od osnutka do danas svega desetak osoba prehodalo odjednom u 9 dana, koliko prosječno traje obilazak.

Dilj gora - Ivanina Šuma Striborova

Jedna u nizu njezinih prirodnih posebnosti je Sovsko jezero koje se nalazi na 430 mnv., i ostatak je nekadašnjega Panonskog mora. Dilj gora oaza je za izletnike i planinare, obilazak njezine staze „Kružni put po Dilju“ pravi je užitak u prirodnim, kulturnim i povijesnim vrijednostima ovog dijela Lijepe Naše. Ljepote Dilj gore bile su inspiracija za književno i pjesničko stvaralaštvo Ivani Brlić Mažuranić i Dragutinu Tadijanoviću.

Krndija - slavonska šumovita ljepotica

Dio je planinskog okruženja Požeške kotline i prirodni nastavak Papuka. Njezin Ružica grad ubraja se u najpoznatije i najvelebnije utvrde Lijepe Naše. Njome prolazi dio najdužeg slavonskog planinarskog puta čija je ukupna dužina 300 kilometara. Posebnost Krndije u odnosu na druge planine u Hrvatskoj je njezina geomorfološka građa.

Psunj - najviša planina hrvatske žitnice

Nekoć otok Panonskog mora, danas oaza prelijepih šuma, nudi najljepši pogled na Slavoniju i Moslavinu. Njegov najviši Vrh Brezovo polje s 985 metara ujedno je i najviši slavonski vrh. Psunjski posebni rezervat šumske vegetacije "Muški bunar" sa živućim primjercima gorostasnih bukvi i hrastova kitnjaka starosti od 150 do 300 godina, jedan je od rijetkih prašumskih dijelova u Hrvatskoj.

1 2 3 12
Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja