Argentina je sredinom 19. stoljeća bila jedva nenaseljena zemlja, pa su njezini prvi državnici dopuštali naseljavanje svima koji su u njoj željeli živjeti. Najveće doseljavanje s hrvatskog prostora bilo je u posljednja dva desetljeća 19. stoljeća i u prvom desetljeću 20. stoljeća, dok je drugo razdoblje bilo nakon Drugog svjetskog rata.
Knjiga-spomenica „Tejar – Buenos Aires: Hrvatsko vjersko središte Sv. Nikola Tavelić“ dr. sc. fra Josipa Sopte objavljena povodom 50. obljetnice osnutka (1976. – 2026.) predstavljena je u franjevačkom samostanu u Dubrovniku u četvrtak 30. travnja. Uz autora su o djelu govorili fra Ivan Gavran koji je osam godina proveo kao misionar u Tejaru i dr. sc. Slavica Stojan.
Prvo su došli Dalmatinci i dosta Hvarana, stanovništva Boke kotorske, Dubrovčana te ljudi iz drugih krajeva, ukupno oko 100 tisuća. Nakon Drugog svjetskog rata doselilo je oko 20 tisuća Hrvata.
Naseljavali su se u svim dijelovima grada, tako da u većini četvrti danas postoje hrvatske zajednice i crkvice. Te generacije, međutim, nisu imale izgrađen hrvatski identitet, nego su dolazili kao Austro-Ugari. O dušobrižništvu doseljenika posebno su se brinuli franjevci.
Foto: Centro Católico Croata Sveti Nikola Tavelić Buenos Aires Argentina
Prvi franjevac fra Leonard Rusković ondje je stigao 1929. godine.
„Pravi organizirani misionarski rad mogao je početi tek pošto je počelo djelovati Hrvatsko vjersko središte Sv. Nikola Tavelić u Tejaru“, istaknula je dr. sc. Slavica Stojan govoreći o početcima rada centra 1976. godine.
Prvi svećenici bili su fra Lino Pedišić i fra Marijan Baldo Zlovečera. U spomen na obljetnicu nastala je bogato ilustrirana spomenica „Tejar – Buenos Aires: Hrvatsko vjersko središte Sv. Nikola Tavelić“ u kojoj se, među ostalim, nalaze portreti 22 franjevca koji su Argentini boravili kao misionari.
Hrvatsko vjersko središte ‘Sv. Nikola Tavelić’ u Tejaru (Buenos Aires) / Foto: Angelina Tadić
O svom iskustvu ovog „vjerskog središta“ govorio je fra Ivan Gavran.
Osam godina je proveo kao misionar u Buenos Airesu, od 1995. do 2003. godine, u vrijeme kada je grad imao 18 milijuna stanovnika. Tada je nadbiskup bio Jorge Mario Bergoglio, kasnije papa Franjo, s kojim se nekoliko puta susreo u protokolarnim susretima.
⇒ Papa Franjo o Hrvatima: Znao je da su Dalmatinci glasni i borbeni a Slavonci mirni
Opisao je jedan takav susret kada je s tadašnjim provincijalom fra Bernardinom Škuncom posjetio nadbiskupa te naglasio da ih je nadbiskup Bergoglio nakon susreta osobno otpratio do automobila, što uobičajeno čine tajnici.
Dojam s tog susreta obilježenog jednostavnošću budućeg Pape, provincijal Škunca je sažeo u riječi:
Ovo mora biti Božji, sveti čovjek.
Fra Berislav Ostojić i tadašnji kardinal Jorge Mario Bergoglio / Foto: privatna arhiva
Franjevačko vjersko središte Tejar nalazi se na vrlo dobrom položaju u velikom gradu, u širokoj i vrlo prometnoj ulici i na najboljoj poziciji od svih mjesta na kojima se nalaze slična sjedišta stranih zemalja.
Hrvatska zajednica je među većim useljeničkim zajednicama u Argentini, peta ili šesta po brojnosti.
Za izgradnju središta na ovom mjestu zaslužan je fra Lino Pedišić, koji je bio i tajnik Argentinske biskupske konferencije za iseljenike. Fra Ivan je pojasnio značenje imena Tejar [Tehar] koje je povezano s tvornicama opeke koje su na tom mjestu nekad bile, pa se to ime zadržalo.
Franjevci zadarske kustodije djeluju u Argentini skoro stotinu godina (od 1929.), a središte je otvoreno dosta kasnije.
Prije toga su se seljakali po samostanima i župama, ali hrvatska zajednica nije imala svoje središte gdje bi se okupljala, sve dok nisu došla dvojica entuzijasta, fra Lino i fra Marijan, koji su prionuli izgradnji vjerskog središta.
Otvaranjem centra u Tejaru 1976. godine nastojalo se odgovoriti na potrebe hrvatskih iseljenika.
Kako su potrebe zajednice rasle, nastavilo se zauzeto djelovati. Kupljena je mala kuća u blizini u kojoj se održavala hrvatska dopunska nastava. Djeci je bio potreban i prostor za igru, osobito za nogomet te je kupljen još jedan teren nedaleko od ovog, u kojem se razvio centar za mladež, u čemu je sudjelovao i fra Ivan.
Autor spomenice Sopta kazao je da je ovu knjigu napisao po želji subraće franjevaca kako bi obilježili 50 godina Tejara, podsjetivši da je već ranije bio napisao neke tekstove o franjevačkom djelovanju u Argentini. Dodao je i da je kao provincijal triput posjetio Tejar.
Opisujući Argentinu kao čudesnu zemlju punu čežnje, danas otužnu zbog ekonomskog stanja, rekao je da su prije Drugog svjetskog rata među hrvatskom pastvom djelovala petorica franjevaca, a od rata do danas, njih osamnaestorica.
Sada u Tejaru boravi samo jedan, fra Josip Peranić.
Govoreći o novoj skupini emigranata nakon Drugog svjetskog rata, autor knjige je pojasnio put njihova dolaska u Argentinu i osobe koje su im u tome pomagale. Odbacio je neke teze koje se spominju u širem povijesnom kontekstu tih događanja te ustvrdio da su humani razlozi motivirali Evitu Peron da se zauzme za dopuštanje ulaska hrvatske emigracije u Argentinu.
Foto: Centro Católico Croata Sveti Nikola Tavelić Buenos Aires Argentina
Spomenica „Tejar – Buenos Aires: Hrvatsko vjersko središte Sv. Nikola Tavelić“ na 105 stranica predstavlja organizirani rad Franjevačke provincije (sada kustodije) sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru u Argentini, opisuje nekoliko boravišta misionara te socijalnu skrb kroz djelovanje: sirotište koje više ne postoji, kao i pothvat proizvodnje lijekova na bazi meda na tragu ljekarničke franjevačke prakse.
Iz spomenice se može više saznati o gradnji Tejara koji je postao središte za sve ustanove i programe ovog kraja i o važnijim događanjima u njegovoj povijesti, a fotografijama se podsjeća na posjete crkvenih i državnih osoba iz domovine.
Doneseni su i životopisi franjevaca koji su djelovali u Tejaru te je istaknuta crkvena skrb za hrvatske selioce koja se konstantno očituje kroz djelovanje franjevaca.
Predstavljanje knjige-spomenice Tejar – Buenos Aires: Hrvatsko vjersko središte Sv. Nikola Tavelić / Foto: Angelina Tadić