Budi dio naše mreže

ARGUMENTI Crkva i društvo u tzv. "novom normalnom"

O tome zašto je javnost podijeljena u stavovima oko pandemije koronavirusa, trebaju li mediji svakodnevno izvještavati o broju novozaraženih i na koji način te kako se Crkva nosi s izazovima vremena u kojem živimo, u prvoj emisiji treće sezone Argumenata Hrvatskoga katoličkog radija u ponedjeljak, 14. rujna govorili su dr. Krešimir Luetić, don Mihovil Kurkut i novinar Ivan Hrstić.

/ hjb

Predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. sc. Krešimir Luetić je na pitanje je li narušeno povjerenje građana u liječničku struku rekao da nije te da su liječnici i dalje, po svim istraživanjima, u vrhu povjerenja koje u njih imaju građani. Kako je rekao, možda je u dijelu javnosti narušeno povjerenje u neke ustanove iz posljednjih godinu dana, ali ne u liječničku struku generalno.

Don Mihovil Kurkut, Ivan Hrstić, dr. sc. Krešimir Luetić i Diana Tikvić

Novinar N1 televizije i kolumnist Večernjeg lista Ivan Hrstić je, govoreći o tome stvara li svakodnevno izvještavanje o pandemiji psihozu ili strah, rekao kako neki mediji zato skraćuju ili izbacuju javljanja iz Stožera, a neki smanjuju učestalost iznošenja brojeva. “Međutim, postoji potražnja, a dobra ponuda stvara novu potražnju. Važno je priopćiti koliko je zaraženih, ali drugačije je to sada nego u ožujku, kada smo brojali svakog zaraženog.”

“Novo normalno” u Crkvi

Don Mihovil Kurkut

Direktor izdavačke kuće Salesiana don Mihovil Kurkut je pak na pitanje o novom normalnom u Crkvi podsjetio da pandemija nije završila, pa ne možemo dati precizne zaključke. “Crkva je reagirala jako prisutno, napeto, dosta različito i pokazao se jako široki spektar mišljenja o pandemiji.”

Dodao je da je Papa, s pravom, u fokusu svjetskih medija, ali da se pomalo izgubilo praćenje onoga što kažu mjesni biskupi.

Upozorio je i da je Crkva u nekim medijima uporno ciljana i spominjana kao moguće i najvjerojatnije mjesto široke zaraze.

Međutim, kod procesija Za križen na Hvaru ili onih uz Veliku Gospu nije bilo problema, zato što su se gotovo svi pozorno pridržavali epidemioloških mjera.

Bolnički sustav je stabilan i spreman

Dr. sc. Krešimir Luetić

Na pitanje o stanju u bolnicama, dr. Luetić je, kao predsjednik Komore, podsjetio da su u ožujku i travnju bolnice bile zatvorene, ali da je od svibnja sve u redu. Kako je rekao, situacija u Zagrebu je specifična, jer ga je pogodio i potres u kojem su stradale i neke bolničke zgrade. “KB Dubrava je bila COVID bolnica, pa smo u drugim bolnicama radili popodne i subotama, ali mora se sve nadoknaditi. Činimo sve da se hitna stanja, pogotovo onkološki bolesnici, redovito liječe.” Dodao je da u Hrvatskoj nema preminulih liječnika ili medicinskog osoblja kojih je, primjerice, u Italiji bilo više od stotinu.

Medijsko praćenje situacije oko koronavirusa

Na pitanje ima li prostora u medijima za drugu stranu priče i propitivanje nekih odluka ili pojava, Hrstić je naglasio da to baš i nije slučaj.

“Naime, na početku je postojao prešutni dogovor i podupiranje Stožera. Sada je već malo drukčije. Usporediš li COVID s gripom, odmah ti kažu da relativiziraš. Više je umrlih od gripe nego od koronavirusa, ali to ne znači da je virus bezopasan. Brojke bi bilo puno veće da smo mu pristupili kao prema gripi, često olako i neodgovorno. Da nije bilo mjera, stanje bi bilo puno, puno gore.”

Kriza otkriva puno

Govoreći pak o sustavu vrijednosti i o tome je li zdravlje najvažnije, don Mihovil je naglasio da ova kriza otkriva neke laži ovoga društva i potiče kraj egoizma, jer smo usmjereni na brigu o drugima. “Međutim, to je bilo kratkoga vijeka. Motivacija iz straha nije dobra jer vodi u emocionalnost koju se ne može kontrolirati.” Spomenuo je i gnjev vjernika koji su mogli u trgovine, a nisu mogli u crkve. “Možda se tu dogodilo i jedno malo odcjepljenje crkvene hijerarhije od naroda, jer kao da nisu dovoljno jasno objašnjeni razlozi obustave misa s narodom.”

Kršćanstvo je religija utjelovljenja i bez tijela smo mi katolici u velikoj krizi. Internetski prijenosi misnih slavlja nikada nam neće omogućiti istinsko iskustvo sakramenata.

Spominjući rusko cjepivo protiv koronavirusa, Luetić je naglasio da je medicina visokoregulirana djelatnost, a da ono nije prošlo treću fazu u kojoj se potvrđuje sigurnost i učinkovitost. Primjerice, oxfordsko cjepivo je zastalo zbog samo jednog slučaja moguće nuspojave. Usporedimo li ga s gripom, može se reći da je COVID respiratorni virus koji napada pluća. Hoće li učinkovitost cjepiva biti dovoljna, morat ćemo pričekati i vidjeti.”

Kako vratiti slobodu?

Ivan Hrstić

Glede psihičkoga zdravlja, Hrstić je dodao da ni kod nas nije na najvišoj razini, ali histerija je u većem dijelu svijeta. “Pa ljudi u nekim zemljama moraju nositi maske i na otvorenom, ali ih nose i u vlastitim automobilima. Svaki komadić slobode koji nam sada oduzmu bit će teško vratiti. I to više nikada neće biti isto. Posebno je pitanje psihoza koju stvara pitanje – što ako neće biti dovoljno (hrane, lijekova…) za sve?”, zaključio je Hrstić.

Don Mihovil Kurkut emisiju je zaključio podsjećanjem da se papa Franjo bori za dostojanstvo svakoga čovjeka, često ističući kako za ljude nije najvažnije pitanje ekonomija, nego ljudski život kao takav, kao i život jedne zajednice.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja