Iako tehnologija može biti snažan alat u službi čovjeka, ona istodobno nosi rizike gubitka kritičkog mišljenja, manipulacije i narušavanja ljudskog dostojanstva. Zato papa ističe tri ključna stupa na kojima se mora graditi odgovoran digitalni svijet koji ostaje vjeran čovjeku.
Što znači zaštititi glasove i lica ljudi?
Od samog trenutka stvaranja, Bog je želio čovjeka za svog sugovornika i, kao što kaže sveti Grgur Nisenski, utisnuo je na njegovo lice odraz Božje ljubavi, kako bi mogao u punini iskusiti vlastitu ljudskost po ljubavi.
Čuvati ljudska lica i glasove, dakle, znači čuvati taj biljeg, taj neizbrisiv odraz Božje ljubavi.

Mladi na SHKM-u / Foto: Požeška biskupija
Premda UI može pružiti podršku i pomoć u upravljanju komunikacijskim zadatcima, izbjegavanje napora oko samostalnog razmišljanja, zadovoljavajući se umjetnim statističkim kompilacijama, dugoročno gledano nosi opasnost opadanja naših kognitivnih, emocionalnih i komunikacijskih sposobnosti.
Tome se pridodaje naivno i nekritičko oslanjanje na umjetnu inteligenciju kao
sveznajućeg „prijatelja“, izvor svih informacija, arhiv svih sjećanja, „proročište“ koje dijeli sve vrste savjeta.
Sve to može dodatno pogoršati našu sposobnost analitičkog i kreativnog razmišljanja, razumijevanja značenjâ i razlikovanja sintakse od semantike.

umjetna inteligencija / Foto: Depositphotos
No, ne smije nam biti toliko na srcu što stroj uspijeva ili će uspjeti postići, već što mi možemo i hoćemo učiniti, rastući u čovječnosti i znanju, mudrim korištenjem tako moćnih alata koji su nam na raspolaganju.
Kako postići savez?
Izazov koji nas čeka nije zaustaviti digitalne inovacije, nego ih voditi, svjesni njihove ambivalentne prirode.
Svatko od nas mora podići svoj glas u obranu pojedinaca, kako bi se ti alati mogli istinski integrirati kao saveznici.
Taj savez je moguć, ali on se mora temeljiti na trima stupovima,
a to su odgovornost, suradnja i obrazovanje.
Prije svega, odgovornost.
Ovisno o ulogama, ona može poprimiti različite izraze, kao što su iskrenost, transparentnost, hrabrost, sposobnost vizije, obveze dijeljenja znanja te pravo na informaciju. Ali općenito, nitko ne može izbjeći vlastitu odgovornost za budućnost koju gradimo.
Za čelne ljude online platformi
- to znači osigurati da njihove poslovne strategije nisu vođene isključivo najvećim povećanjem profita, već i dalekosežnom vizijom u kojoj se vodi računa o općem dobru, isto kao što je svakomu pojedincu dobrobit vlastite djece na prvome mjestu.
Kreatori i programeri UI modelâ
- moraju biti transparentni i društveno odgovorni u pogledu načela dizajna i sustava moderiranja, koji su temelj njihovih algoritama i modela, kako bi se potaknuo informiran pristanak korisnikâ.
Nacionalni zakonodavci i nadnacionalna regulatorna tijela
- imaju odgovornost i zadaću budno paziti na poštivanje ljudskog dostojanstva. Odgovarajuća regulacija može zaštititi ljude od emocionalne vezanosti za chatbotove i obuzdati širenje lažnoga, manipulativnoga ili obmanjujućega sadržaja, čuvajući integritet informacija od varljive simulacije.
Medijska i komunikacijska poduzeća
- sa svoje strane, ne smiju dopustiti da algoritmi, osmišljeni da pod svaku cijenu dobiju bitku za nekoliko dodatnih sekundi pozornosti i pažnje, prevladaju nad svojom odanošću profesionalnim vrijednostima, koje su usmjerene na traženje istine.
- Povjerenje javnosti stječe se točnošću i transparentnošću, a ne težnjom za svakim mogućim oblikom interakcije. Sadržaji koje stvara ili njima upravlja UI, moraju biti jasno označeni i razdvojeni od sadržaja koje su stvorili ljudi.
- Autorska prava i suvereno vlasništvo novinarâ i drugih tvoraca sadržaja nad njihovim uradcima moraju biti zaštićeni. Informiranost jest javno dobro. Konstruktivna i smislena javna služba ne temelji se na nejasnoći, nego na transparentnosti izvora, uključivanju pojedinaca i visokom standardu kvalitete.
Svi smo pozvani na suradnju.
Sve zainteresirane strane – od tehnološke industrije do zakonodavaca, od kreativnih poduzeća do akademske zajednice, od umjetnika preko novinara do odgojitelja – svi moraju biti uključeni u izgradnju i provedbu informiranoga i odgovornoga digitalnoga građanstva.
To je ono što obrazovanje ima za cilj postići:
povećati naše osobne sposobnosti kritičkoga razmišljanja,
procijeniti pouzdanost izvorâ i potencijalne interese koji se kriju iza odabira informacija koje do nas dopiru,
razumjeti psihološke mehanizme koji ih pokreću te omogućiti našim obiteljima, zajednicama i udrugama da razviju praktične kriterije za zdraviju i odgovorniju kulturu komunikacije.
Upravo zbog toga razloga, pokazuje se sve hitnijim uvesti u obrazovne sustave na svim razinama opismenjavanje za medije, informiranje i umjetnu inteligenciju, što neke civilne institucije već promiču.
Kao katolici, možemo i moramo dati svoj prinos tome da osobe – poglavito mladi – steknu sposobnost kritičkoga mišljenja i odrastaju u slobodi duha.
Tu medijsku pismenost trebalo bi se, k tomu, integrirati i u šire inicijative cjeloživotnog obrazovanja, kojima će se doprijeti do starijih osoba i marginaliziranih članova društva, koji se često osjećaju isključenima i nemoćnima u pogledu brzih tehnoloških promjena.
Mladi / Foto: Vatican Media
Medijska, informacijska pismenost i pismenost u pogledu UI-a pomoći će svima da izbjegnu:
prilagođavanje antropomorfizirajućem zastranjenju UI sustava,
omogućiti im da te sustave promatraju kao alate,
uvijek koriste izvanjsku provjeru izvora koje pružaju UI sustavi, a koji mogu biti netočni ili lažni,
naučiti ih kako zaštiti svoju privatnost i svoje podatke te kako steći znanja o sigurnosnim parametrima i mehanizmima podnošenja pritužbi.
Važno je educirati sebe i druge o tome kako svjesno koristiti UI, te u tom kontekstu zaštititi vlastitu sliku (fotografije i audiozapise), svoje lice i glas, kako bi se spriječilo njihovo korištenje za stvaranje štetnih sadržaja i ponašanja kao što su digitalne prevare, kibernetičko nasilje (cyberbullying) te digitalne krivotvorine visoke tehnologije koja otežava razlikovanje stvarnosti od fikcije (deepfake), koji krše privatnost i intimnost osoba bez njihova pristanka.
Kao što je industrijska revolucija zahtijevala osnovnu pismenost kako bi ljudi mogli nositi se s novinama koje je ona donijela, tako i digitalna revolucija zahtijeva digitalnu pismenost.
Trebamo osigurati da lice i glas ponovno izražavaju osobu.Moramo čuvati dar komunikacije kao čovjekovu najdublju istinu, prema kojoj valja usmjeriti također svaku tehnološku inovaciju.
Papa s djecom / Foto: Vatican Media
Iz poruke pape Lava XIV. za LX. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija koji je proslavljen 17. svibnja 2026.
Papina poruka za Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija 2026.