Najduža rijeka u Hrvatskoj koja izvire iz krškog jezera u NP Risnjak, čiji je izvor zaštićen kao spomenik prirode od 1963. godine, dom je za gotovo 500 vrsta leptira što je oko 60% sveukupne hrvatske leptirske faune. Posebnost samog krškog Izvora rijeke Kupe je što na površinu dolazi u obliku jezerca neobične plavo-zelene boje i nikada ne presušuje.

Park prirode Lastovsko otočje, proglašen 2006. godine, među 10 je posljednjih riznica bioraznolikosti Sredozemnog mora, ujedno je i jedno od najbogatijih i najočuvanijih botaničkih sredozemnih područja.

Jedan od najatraktivnijih i najposjećenijih dvoraca u Hrvatskoj ima povijest dugu gotovo 800 godina. Tijekom vremena mijenjao je vlasnike sve dok ga u 19. stoljeću grof Juraj VI. Drašković nije pretvorio u jedan od najljepših. Ovaj kulturno-povijesni spomenik iznimne važnosti jedan je od rijetkih objekata u Hrvatskoj sa sačuvanom vlastitom građom. Ugledni turistički časopis Conde Nast Traveler uvrstio ga je 2017. godine među 12 najljepših europskih dvoraca.

Pitoreskno zagorsko mjesto Desinić diči se spomeničkim biserom nulte kategorije koji u sebi čuva sjećanje na Veroniku Desinićku, suprugu Fridrika II. Celjskog i njihovu nesretnu ljubav. Kapela sv. Ivana u Ivaniću Miljanskom u blizini Vingrada, koju je dao sagraditi Fridrik II. u spomen na neprežaljenu Veroniku, kroz biblijske prikaze na svojim zidovima čuva od zaborava njihovu životnu priču.

Jedan je od dva hrvatska alpinetuma s 300-njak biljnih vrsta, neke su samonikle dok su druge donesene s drugih dijelova Velebita. Simbol mu je velebitska degenija koju je likovno izradio akademski slikar Eduard Kovačević. Godina proglašenja Vrta zaštićenim spomenikom prirode je 1969.

Elafite čine otoci Koločep, Šipan, Lopud, Jakljan, Olipa, Tajan, Ruda i Daksa te otočići Crkvina, Kosmeč i Sv. Andrija. Neki mu pribrajaju i Lokrum. Šipan je poznat kao otok koji u razmjeru sa svojom površinom ima najviše maslina na svijetu. Dva člana posade Kolumbova broda Santa Maria bila su s Koločepa. Elafitske ili Jelenske otoke pod tim imenom prvi spominje Plinije Stariji u I. st. u svome djelu Naturalis Historia.

Zajedno s Papukom, Dilj gorom, Krndijom i Psunjom ruši predrasude o Slavoniji kao nepreglednoj ravnici, sve zajedno imaju čak 67 planinarskih staza. Ime zahvaljuje hajduku Maksimu Bojaniću koji je u 19. stoljeću hajdukovao Požeškom kotlinom. Sa svojim uređenim planinarskim, pješačkim i biciklističkim stazama idealno je odredište za ljubitelje boravka u prirodi.

Nekadašnja aristokratska ljetna rezidencija iz 15. st. usred bujnog perivoja s egzotičnim biljkama, najstariji je spomenik vrtne arhitekture u Lijepoj Našoj i jedini arboretum na hrvatskoj strani Jadrana. Arboretum ima 467 uzgojenih i 520 samoniklih vrsta biljaka kao i šimšir star čak 300-njak godina.

Osnovan 1957. godine, Slavonski planinarski put najstarija je i najduža planinarska obilaznica u Hrvatskoj, obuhvaća 300-injak kilometara koji se mogu prehodati odjednom ili u nekoliko dionica, točnije njih 5. Obilazak je zahtjevan i potrebna je dobra priprema, stoga ne čudi da ga je od osnutka do danas svega desetak osoba prehodalo odjednom u 9 dana, koliko prosječno traje obilazak.

Jedna u nizu njezinih prirodnih posebnosti je Sovsko jezero koje se nalazi na 430 mnv., i ostatak je nekadašnjega Panonskog mora. Dilj gora oaza je za izletnike i planinare, obilazak njezine staze „Kružni put po Dilju“ pravi je užitak u prirodnim, kulturnim i povijesnim vrijednostima ovog dijela Lijepe Naše. Ljepote Dilj gore bile su inspiracija za književno i pjesničko stvaralaštvo Ivani Brlić Mažuranić i Dragutinu Tadijanoviću.