Dio je planinskog okruženja Požeške kotline i prirodni nastavak Papuka. Njezin Ružica grad ubraja se u najpoznatije i najvelebnije utvrde Lijepe Naše. Njome prolazi dio najdužeg slavonskog planinarskog puta čija je ukupna dužina 300 kilometara. Posebnost Krndije u odnosu na druge planine u Hrvatskoj je njezina geomorfološka građa.

Nekoć otok Panonskog mora, danas oaza prelijepih šuma, nudi najljepši pogled na Slavoniju i Moslavinu. Njegov najviši Vrh Brezovo polje s 985 metara ujedno je i najviši slavonski vrh. Psunjski posebni rezervat šumske vegetacije "Muški bunar" sa živućim primjercima gorostasnih bukvi i hrastova kitnjaka starosti od 150 do 300 godina, jedan je od rijetkih prašumskih dijelova u Hrvatskoj.

Izdizanjem sedrene barijere Skradinskog buka, ujezerivši 13 kilometara toka rijeke Krke i potopivši 3 kilometra toka rijeke Čikole, nastao je jedinstveni prirodni fenomen NP Krka. Dodatna posebnost je otok Kalički busen, oko 700 metara duga i svega 10 metara široka sedrena barijera koja razdvaja Krku od ušća Čikole.

Svilaja, najviši i najduži planinski lanac Dalmatinske Zagore, sa sjevernim nastavkom u kijevskom Velikom Kozjaku dug je više od 50 kilometara. Po istraženosti spada među slabo poznate hrvatske planine. Dio srednje Svilaje između Vrlike i Siverića još je miniran!

Probudimo svoju ekološku s(a)v(i)jest, ekološki poticaji lako ostvarivi svakome.

Protežući se od rta Kamenjak na sjeveru do Prevlake na jugu u dužini od 1100 kilometara s 41 000 metara ukupne visinske razlike, ovaj jedinstveni pješački put kombinacija je postojećih označenih planinarskih putova, šumskih cesta, poljskih puteva te manje prometnih lokalnih cesta. Via Adriatica otkriva i spaja prirodne, kulturne, povijesne i sakralne specifičnosti Hrvatske duž jadranske obale. ​Njezinih 13 dionica obuhvaća 14 planina, 12 rijeka, 2 jezera, ​4 nacionalna parka, 3 parka prirode, 1 strogo zaštićeni rezervat te niz zaštićenih područja Hrvatske.

Prvo europsko selo roda, od ukupno njih 14 na Starom Kontinentu, tu jedinstvenu titulu nosi već punih 27 godina. Osim bijele rode, Čigoč je za svoj dom odabrala i crna roda, hrvatska autohtona gnjezdarica od travnja do rujna. Izrazito plaha vrsta roda, za razliku od bijele, crna roda gnijezdo gradi na visokom drveću u mirnim i skrovitim dijelovima starih šuma Lonjskog polja.

Aplikacija koja pomaže da se riješimo prekomjerne količine plastike u svakodnevnom životu.

Nacionalna oznaka sigurnosti koja na svjetskoj turističkoj karti Hrvatsku pozicionira kao sigurno i poželjno odrediše.

Drugi je najveći park prirode u Hrvatskoj, njegov posebni rezervat Krapje đol jedino je mjesto na svijetu gdje ptice žličarke rabe riječni rukavac kao gnjezdilište i vlažne pašnjake kao hranilišta za vrijeme gniježđenja. Posebnost su mu i Čigoč, prvo europsko selo roda te Krapje koje ima titulu sela graditeljske baštine.