Na 6 od 7 slapova Nacionalnog parka „Krka“ nalaze se vodenice i stupe, koje svjedoče o načinima na koje je domaće stanovništvo koristilo vodenu snagu rijeke Krke u svakodnevnom životu.

Specifično po starim drvenim kućama građenima na tradicijski način, jedino je u Hrvatskoj sa statusom “sela graditeljske baštine”. U Lonjskom polju u kojemu se selo Krapje nalazi ima oko 600 takvih kuća, najsačuvanije su upravo u njemu, njih više od 80. Ime je selo dobilo po ribi šaranu, odnosno krapu.

Od 16. siječnja 1901. godine „Samoborček“ je prevozio umorne radnike, pospane đake, kumice, purice, kokice, sir, vrhnje..., povezivao je obrtništvo, industriju i trgovinu Samobora i Zagreba. Bio je nezamjenjivo prijevozno sredstvo izletnika. Na staru godinu 1979., krenuo je na svoju posljednju vožnju iz Zagreba prema Samoboru. Zagrebački Tehnički muzej Nikola Tesla čuva „Peglicu“ i jedan putnički vagon Samoborčeka u svom stalnom postavu.

Gradski perivoj Petrinje spomenik je vrtne arhitekture koji je 1905. godine u povodu smrti đakovačkoga biskupa J. J. Strossmayera dobio ime po njemu - Strossmayerovo šetalište.

5 do 6 zagrljaja na dan čini život duljim i ljepšim, tako smatraju psiholozi, a zaključio je to i američki svećenik Kevin Zaborney još 1982. godine koji je današnji dan proglasio međunarodnim danom zagrljaja.

Za nedavnih potresa najmanje štete pretrpjele su tradicijske drvene kuće stoga neki stručnjaci predlažu da se na trusnim područjima nove kuće grade od drveta koristeći se znanjima naših predaka kombinirajući ih s novim tehnologijama obrade i zaštite drveta.

Godine 1846. vojni kadet Josip Runjanin uglazbio je pjesmu Horvatska domovina Antuna Mihanovića, napisanu 1835. godine. Uglazbljena pjesma proglašena je 1891. godine hrvatskom himnom pod imenom „Lijepa naša domovino“. Tekst pjesme Horvatska domovina autora Antuna Mihanovića izašao je 14. ožujka 1835. u Gajevoj Danici.

Jedinstvena po položaju, geomorfologiji i biološkoj raznolikosti ova planina proglašena je parkom prirode 1981. godine. Ime je dobila po snježnoj bjelini, diči se povijesnim i sakralnim objektima, poučnim stazama, Botaničkim vrtom Kotišina. S Biokova se može vidjeti Italiju, udaljenu 250 km, a prelijevanjem hladnog zraka preko njega nastaje poznati vjetar bura. Do najvišeg biokovskog vrha Sveti Jure vodi najviša cesta u Hrvatskoj.

Izletište značajnog krajolika Kamačnik, jedna je od najljepših prirodnih atrakcija Gorskog kotara. Kamačnikova Panova staza posebnost je koja oduševljava posjetitelje glazbenim elemntima, dio njih nazvan je po autentičnoj fauni koja se može pronaći na području Kamačnika. Prvi element – gong, smješten je na ulaznom dijelu staze i najavljuje ulaz u nju, slijede ksilofon – „medina marimba“, „jelenov rog“, „puhova zvona“ te „potočne orgulje“. Sam izvor Kamačnika dubok je 118 metara što ga ubraja među 5 najdubljih izvora u Hrvatskoj.

Pitanje: "Što ćemo sutra kuhati?", jedno je od onih po kojima pamtimo naše djetinjstvo, ali i koje je nerijetko dio naše svakodnevne kulinarske rutine. Jeste li za #HGSS omlet s gljivama? Ipak nam je stigla jesen, zar ne?!