Valpovački dvorac s utvrdom i velikim perivojem jedan je od najznačajnijih naših spomenika svjetovne arhitekture. Spada među tri najvrjednija dvorca u kontinentalnoj Hrvatskoj. U nekadašnjem obiteljskom prebivalištu valpovačkih vlastelina, baroknom dvorcu Prandau-Normann, od 1954. g. smješten je Muzej Valpovštine.

Obitelj Pejačević u mnogočemu je obilježila kulturni, politički i svakodnevni život Našica tijekom 18. i 19. stoljeća. Ipak, najprepoznatljiviji spomen na tu uglednu plemićku obitelj u Našicama svakako su njihova dva dvorca i perivoj koji ih povezuje. Izgradivši te vrijedne spomenike kulture, grofovi Pejačevići dali su Našicama onaj tako lako prepoznatljiv srednjoeuropski ugođaj.  

Pitoreskno zagorsko mjesto Desinić diči se spomeničkim biserom nulte kategorije koji u sebi čuva sjećanje na Veroniku Desinićku, suprugu Fridrika II. Celjskog i njihovu nesretnu ljubav. Kapela sv. Ivana u Ivaniću Miljanskom u blizini Vingrada, koju je dao sagraditi Fridrik II. u spomen na neprežaljenu Veroniku, kroz biblijske prikaze na svojim zidovima čuva od zaborava njihovu životnu priču.

Tvrđava sv. Nikole i Bedemi zadarskih pobuna, kao jedinstveni spomenici svjetske graditeljske baštine uvršteni su na Popis svjetske baštine UNESCO-a 2017. godine u sklopu nominacije „Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća“. Spomenici su visoke kulturno-povijesne i umjetničke vrijednosti, važni i u nacionalnom kontekstu i u kontekstu mletačkog renesansnog graditeljstva. O tvrđavi sv. Nikole govorila je u emisiji "Kulturni biseri Hrvatske" Hrvatskoga katoličkog radija ravnateljica Javne ustanove Priroda Šibensko – kninske županije Anita Babačić Ajduk, a o zadarskim obrambenim zidinama, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i šport Dina Bušić.

Proglašenjem i upisom na Popis svjetske baštine UNESCO-a 2017. godine, bukove šume na području Nacionalnog parka Paklenica i Nacionalnog parka Sjeverni Velebit pripadaju svjetski značajnim lokalitetima. Vrijedan su dio izvornih bukovih šuma Europe i važno su utočište brojnim biljnim i životinjskim vrstama.

U emisiji Kulturni biseri Hrvatske u nizu od deset kulturnih dobara Hrvatske uvrštenih na UNESCO-ov Popis svjetske baštine predstavili smo Katedralu sv. Jakova u Šibeniku, najznačajnije graditeljsko ostvarenje 15. i 16. stoljeća na tlu Hrvatske. Građena je s prekidima zbog ratova od 1431. do 1536. godine. Poznata je i po vijencu od 71 isklesane glave. Zovu je još i "čipka u kamenu". Zbog svojih iznimnih vrijednosti šibenska katedrala je 2000. godine uvrštena na UNESCO-ov popis. U povodu 20. obljetnice upisa, o važnosti i jedinstvenosti tog spomenika graditeljstva, ali i kiparstva razgovarali smo s povjesničarom umjetnosti Predragom Markovićem.

Stari grad Dubrovnik upisan je 1979. na UNESCO-ovu Svjetsku listu po trima tadašnjim visokim kriterijima: univerzalne iznimne vrijednosti, integriteta i autentičnosti. Dio bogate spomeničke baštine su povijesna jezgra grada sa Stradunom, Kneževim dvorom, Crkvom sv. Vlaha, Katedralom Gospe Velike, Palačom Sponza, Orlandovim stupom te zanimljivim povijesnim crkvama i gradskim uličicama. Grad je to jedinstvene kulturne i političke povijesti, o kojoj nam je emisiji HKR-a Kulturni biseri Hrvatske govorio član Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije, povjesničar umjetnosti Ivan Viđen.

U emisiji HKR-a 'Kulturni biseri Hrvatske' predstavili smo povijesni kompleks grada Splita i Dioklecijanovu palaču, jedno od prvih dobara upisanih na Listu svjetske baštine. O jednoj od najstarijih antičkih palača na jadranskoj obali, njezinom graditelju caru Dioklecijanu i njezinom utjecaju na arhitekturu nekih europskih gradova razgovarali smo s Radoslavom Bužančićem, pročelnikom Konzervatorskog odjela u Splitu.

Starogradsko polje upisano je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine. Polje je primjer najstarije sačuvane grčke parcelacije na Jadranu, zasađene istim kulturama već 2 400 godina. O tom remek djelu grčke kulture razgovarali smo s Vinkom Tarbuškovićem, ravnateljem Agencije za upravljanje Starogradskim poljem.

Ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča, najvrjedniji spomenik kulture u Poreču i jedan od najbolje očuvanih spomenika bizantske umjetnosti na Sredozemlju, upisan je 1997. godine na UNESCO-ov popis svjetske baštine.