Linđo ima status nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske od 2011. godine. Folklorni ples Linđo jedan je od sinonima za Dubrovnik. Omiljeni je to i najpoznatiji narodni ples Dubrovačkog primorja, Župe i Konavala.

Ovaj zagrebački suvenir nositelj je oznake "izvorno hrvatsko" Hrvatske gospodarske komore, umijeće njegove izrade u tradicijskom obrtu Cerovečki nalazi se na UNESCO-ovoj Listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara. Stanovnici Zagreba i njegove okolice kolokvijalno ga nazivaju ambrela. 

Križevački štatuti predstavljaju najstarije hrvatske vinsko-pajdaške regule i kao takvi imaju istaknuto mjesto u razvoju hrvatske vinske kulture. Zaštićeno su kulturno dobro Republike Hrvatske s kojim nas je pobliže upoznala dr. sc. Tanja Baran, počasna predsjednica Društva za očuvanje križevačke baštine Križevački štatuti.

Legenda o picokima govori o hrabrosti i domišljatosti Đurđevčana ponosnih na svoju povijest, na svoj nadimak i svojeg pijetla koji je danas najzastupljenije heraldičko obilježje ovog kraja.

Dvorac Oršić u Gornjoj Stubici 1756. sagradili su plemić Krsto Oršić i njegova bogata supruga Josipa, rođena Zichyi, na mjestu gdje se ranije nalazila srednjovjekovna utvrda. Posljednji od Oršića dvorac su napustili 1924., kada je dvorac prodan. Danas je u njemu Muzej seljačkih buna čija je voditeljica Vlatka Filipčić Maligec u emisiji Kulturni biseri Hrvatske opisala povijest dvorca od njegova početka do današnjih dana.

Dvorac u Klenovniku jedan je od najvećih hrvatskih dvoraca i zaštićeno kulturno dobro. Smješten je u općini Klenovnik, u Varaždinskoj županiji, na brežuljku iznad naselja koje danas ima tek 1000 stanovnika. Početkom 20. st. uspješno je obnovljen i prenamijenjen u bolnicu. U njemu se već gotovo sto godina nalazi Specijalna bolnica za plućne bolesti i tuberkulozu.

Otok Hvar poznat je po svojim prekrasnim plažama i bogatom kulturnom naslijeđu, baš kao i po vrsnim vinima te brojnim velikanima hrvatske i europske književnosti. Jedan od njih svakako je bio i hrvatski humanistički pjesnik i kršćanski mislilac Petar Hektorović. Osim pisanjem, bio je zaokupljen i gradnjom ljetnikovca Tvrdlja u Starome Gradu na otoku Hvaru, koja je trajala tijekom cijeloga njegova života. Izgradio je Petar Hektorović to prekrasno zdanje “za upotrebu sebi i prijateljima”, kako to svjedoči natpis na latinskom jeziku ponad ulaska u ribnjak u sklopu dvorca Tvrdlja.

Putujući Podravskom magistralom prema Osijeku, svaki bi putnik namjernik trebao skrenuti do Donjeg Miholjca i potražiti jedan od najljepših spomenika historicističko-neoromantičarske svjetovne arhitekture u Slavoniji. Riječ je o dvorcu Prandau-Mailáth koji svojim razigranim pročeljem i brojnim malenim kulama neodoljivo podsjeća na poznati dvorac Neuschwanstein u Bavarskoj. O čemu je riječ? Tko je gradio taj neobičan dvorac? Kada je izgrađen te kako je izgledao kada je građen?

Diljem Hrvatske razasuti su dvorci i kašteli, kurije i ljetnikovci. Mnogi od njih plijene svojom ljepotom, unutarnjom i vanjskom. Jedan od njih je dvorac Lužnica kod Zaprešića, koji je proglašen najljepšim dvorcem sjeverne Hrvatske i spomenikom kulture prve kategorije. Ovaj su dvorac 1925. godine kupile sestre milosrdnice zbog gospodarskog zemljišta koje ga okružuje. Danas u dvorcu djeluje Duhovno-obrazovni centar 'Marijin dvor' koji nudi duhovne, obrazovne, kulturne i ekološke programe. 

Jedan od najatraktivnijih i najposjećenijih dvoraca u Hrvatskoj ima povijest dugu gotovo 800 godina. Tijekom vremena mijenjao je vlasnike sve dok ga u 19. stoljeću grof Juraj VI. Drašković nije pretvorio u jedan od najljepših. Ovaj kulturno-povijesni spomenik iznimne važnosti jedan je od rijetkih objekata u Hrvatskoj sa sačuvanom vlastitom građom. Ugledni turistički časopis Conde Nast Traveler uvrstio ga je 2017. godine među 12 najljepših europskih dvoraca.