Pod naslovom „Martinje“ hrvatske tradicije slavljenja sv. Martina biskupa upisane su u Registar zaštićene hrvatske kulturne nematerijalne baštine. Sveti Martin u europskoj, ali i u hrvatskoj kulturnoj povijesti etički je simbol međusobnog dijeljenja.

Tradicijsko drveno plovilo koje zrcali kontinuitet maritimne baštine i svakodnevnog života domaćeg stanovništva, godine 2016. upisano je u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta.

Uvrštena su na popis hrvatske nematerijalne baštine 2007. godine, najbolje očuvana su južnovelebitska s obzirom da su bila u uporabi do sedamdesetih godina 20. stoljeća. Mirila se također nazivaju i počivala, počivaljke, biljezi ili bilješke ovisno u kojem dijelu Hrvatske se nalaze.

Bednjanski govor hrvatsko je kulturno dobro te brend mjesta i općine Bednja u Hrvatskom zagorju. Autohtoni je to govor koji zavrjeđuje da bude publiciran i trajno sačuvan za buduće generacije.

Govoreći o Poljičkom soparniku kao nematerijalnom kulturnom dobru u emisiji HKR-a "Kulturni biseri Hrvatske" prošli smo povijesni put njegova nastanka i opstanka, od sirotinjskog jela do europske zaštićene delicije. Naša sugovornica je kulturologinja Povijesnog muzeja Poljica u Gatima Snježana Kordun.

„Glagoljaško liturgijsko pjevanje nastaje, vjerojatno, s pojavom liturgije na crkvenoslavenskom jeziku i pisanjem prvih liturgijskih knjiga na crkvenoslavenskom jeziku i glagoljici, jer je liturgija u srednjem vijeku redovito bila pjevana. Ono se širi i razvija na prostoru glagoljaštva te s vremenom postaje i pučko crkveno pjevanje na hrvatskom jeziku”, rekao je dr. sc. Kristijan Kuhar, znanstveni suradnik Staroslavenskog instituta u Zagrebu u emisiji HKR- a Kulturni biseri Hrvatske.

U novom izdanju emisije Kulturni biseri Hrvatske HKR-a 12. kolovoza vodimo vas u Istru, točnije u Barban, malo naselje velike povijesti, kulture i prirodnih ljepota. A glavni razlog zašto idemo u Barban je naše nacionalno nematerijalno kulturno dobro - Trka na prstenac, koja se ove godine održava od 19. kolovoza do 21. kolovoza. Naš gost u emisiji je načelnik Općine Barban Dalibor Paus.

Govor zadarskih Arbanasa 2010. godine proglašen je nematerijalnim kulturnim dobrom. Arbanaški još uvijek tinja u mjestu Arbanasi zahvaljujući ponajprije obitelji Ane Mazije čiji članovi i danas međusobno komuniciraju jedino tim govorom.

Zlatovez je jedan od najpoznatijih fenomena istočne Hrvatske. Da je tome tako, potvrđeno je i upisom zlatoveza na nacionalnu listu nematerijalne baštine. U emisiji Kulturni biseri Hrvatske s umijećem izrade zlatoveza upoznala nas je autorica knjige „Slavonski zlatovez” Janja Juzbašić.

Moreška je romantični bojni ples s mačevima nastao u 12. ili 13. stoljeću na Mediteranu. Pretpostavlja se da je Moreška u Korčulu došla u 16. stoljeću iz Španjolske, preko Južne Italije i Dubrovnika. Kasnije, kroz stoljeća Moreška je iščezla s Mediterana pa se danas samo nazire u nekim dijelovima dok se je u Korčuli duboko ukorijenila i u današnjem obliku kao atraktivni bojni ples s mačevima je jedinstvena u svijetu.