Politička kriza u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji početkom 1991. godine doživjela je vrhunac. Događaji u prva tri mjeseca '91., napose tijekom ožujka, jasno su upućivali da Hrvatsku očekuje rat zbog velikosrpskih pretenzija. Početkom ožujka u Pakracu je izbila srpska oružana pobuna koju je hrvatska policija munjevitom reakcijom suzbila. Istovremeno je područje Slavonije i Baranje postajalo poprištem velikosrpskih mitinga na kojima se histerično prijetilo ratom. Sredinom ožujka vrh Jugoslavenske narodne armije pokušao je preko Predsjedništva SFRJ donijeti odluku o uvođenju izvanrednog stanja, no to im nije uspjelo jer nisu imali glas predstavnika BiH, Srbina Bogića Bogićevića, na koji su računali.
U takvim okolnostima odlučeno je da će se održati šest sastanaka šest predsjednika republika bivše Jugoslavije s ciljem pronalaska rješenja za nastalu ustavno-pravnu krizu. Svakom sastanku domaćin je bio predsjednik jedne od šest republika. Nakon Splita te Beograda predsjednici su se sastali u Sloveniji kraj Kranja u dvorcu Brdo.
U dobrom raspoloženju slovenski predsjednik Milan Kučan dočekao je petoricu kolega. Prije sastanka održana je konferencija za novinare na kojoj je predsjednik slovenske skupštine Franc Bučar otvoreno potvrdio kako će Slovenija obznaniti svoju želju za sporazumnim razdruživanjem te kazao kako je odcjepljenje već u toku u skladu s rezultatima referenduma.
Nakon sastanka republički sekretar za informiranje Stane Stanič pročitao je priopćenje u kojem se navodi da su u konstruktivnim razgovorima jasno bile uobličene dvije mogućnosti opcije razrješenja jugoslavenske političke krize: savez suverenih država i Jugoslavija kao jedinstvena demokratska savezna država.
Republika Hrvatska i Republika Slovenija predlažu da se osnuje zajednica suverenih država, Srbija i Crna Gora zauzimaju se za očuvanje Jugoslavije kao savezne države, a Bosna i Hercegovina i Makedonija žele da nova jugoslavenska zajednica bude uređena dijelom kao federacija, dijelom kao konfederacija. Predloženo je da se do 31. svibnja u republikama održe referendumi o dvjema utvrđenim opcijama. Ne dođe li do dogovora, Hrvatska će najkasnije do 30. lipnja poduzeti potrebne korake za razdruživanje iz SFRJ.
Tijekom sastanka na Brdu kod Kranja iz Sarajeva je stigla poruka političkog vođe bosansko-hercegovačkih Srba Radovana Karadžića ,,da Srbi žele živjeti zajedno u saveznoj državi” i da se oni „ne mogu osloniti na predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine Aliju Izetbegovića i njegove stavove koji su najčešće izraz dviju stranaka“. Spomenuti razgovori na kraju, nisu spriječili raspad Jugoslavije, a Hrvati su na referendumu mjesec dana kasnije odabrali samostalnu Hrvatsku.
Borna Marinić
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.