Na šibensko-drniškom ratištu današnji dan 1992. godine protekao je u brojnim aktivnostima pobunjenih Srba. Od jutra, po neprijateljskim uporištima u skradinskom zaleđu, brojna su vozila raznosila zalihe municije i popunjavala jedinice ljudstvom. Srpska vojska Krajine ukopavala se iznad sela Brištane, a u Ključ je pristiglo osam tenkova koji su se ukopavali i utvrđivali. Istovremeno u Žitniću su se posredstvom promatrača Europske zajednice sastali predstavnici 6. operativne zone Hrvatske vojske i 9. kninskog korpusa JNA. Napet sastanak prekinuo je Ratko Mladić koji je postavio ultimatum hrvatskim snagama da se povuku iz sela Nos Kalik ili će otvoriti vatru po svim položajima hrvatskih snaga na šibensko-drniškom ratištu.
Naime selo Nos Kalik na Miljevačkom platou oslobodili su dva dana ranije, 2. ožujka, pripadnici 113. brigade forsirajući Krku i Čikulu između kojih se selo nalazi. Akcija se nužno morala poduzeti i stoga što je u neposrednoj blizini vodocrpilište Jaruga iz kojeg se vodom napajalo gotovo cijelo područje grada Šibenika i okolice, a čiji su djelatnici stalno bili pod paljbom snajpera iz Nos Kalika. Također, hrvatski civili koji su ostali u okupiranim miljevačkim i prominskim selima bili su izloženi stalnim zlostavljanjima. Osim toga, oslobođenjem ovog sela hrvatska strana stekla je stratešku prednost za provođenje oslobađanja cijelog Miljevačkog platoa. Toga je bio svjestan i Mladić koji je na pregovorima u Žiniću pokušao zarobiti predstavnike 113. šibenske brigade – Zorana Bujasa i Antu Ljubičića. Nakon što je svojem osiguranju izdao zapovijed za uhićenje pregovarača upozoren je od strane vođe skupine pregovarača Europske zajednice Dietera Wolfmana da mu to neće proći. Odustao je no po Šibeniku i Skradinu otvorio je kanonadu s porstora okupiranog teritorija.
Hrvatske snage iz Nos Kalika nije potjerao niti protuudar srpskih snaga koji je uspješno odbijen. Iz osvete ubijeno je četvero civila na Miljevcima, a dvadesetak je odvedeno u kninski zatvor. Sve to pojačalo je odlučnost hrvatskih vojnika koji su u lipnju 1992. uspješno oslobodili čitav Miljevački plato.
Borna Marinić / Foto: HKM
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.