Na prostranstvima otoka Cresa razasuto je stotinjak uglavnom ruševnih kapela. Udaljene od naseljenih mjesta i cestovnih pravaca, te su male sakralne građevine (od kojih u pravilu stoje tek zidovi) utkane u čipku creskih suhozida što se danas u pejzažu slabo vide zbog nabujale makije koja je nekada kameni otok pretvorila u zelenu šikaru. Za upoznavanje "osamljenih creskih cerkvica" potrebno je mnogo više od osnovnog i banalnog turističkog poriva putovanja na neko drugo mjesto, potrebno je proniknuti u bit krajolika koji je oblikovao mentalitete i vjere u spasenje koja je oblikovala ljude. Pripremio: povjesničar umjetnosti Matko Matija Marušić.

Slovenski premijer Janez Janša predložio je misionara lazarista oca Pedra Opeku, argentinskog svećenika podrijetlom iz Slovenije, kao kandidata za Nobelovu nagradu za mir. Otac Opeka član je zajednice Akamasoa te je osnovao Grad prijateljstva na periferiji Antananariva na Madagaskaru.

Pod nazivom Hrvatska svijetu u Meštrovićevu paviljonu u Zagrebu otvorena je izložba o velikanima, istaknutim znanstvenicima, izumiteljima, književnicima, umjetnicima i istraživačima hrvatskog podrijetla koji su u nasljeđe svijetu ostavili svoje izume, knjige, umjetnička djela, pronalaske i znanje. O izložbi koja bi mogla probuditi uspavani hrvatski ponos za Kulturogram HKR-a govorila je kustosica dr. sc. Anita Ruso.

"Činjenica je da sam ugostio 1254 osobe, a za svaku emisiju sam se morao pripremiti, istraživati, čitati, ljude u razgovoru slušati... To je za mene jedno veliko bogatstvo jer je riječ o ljudima različitih uvjerenja, životnih pogleda. Ponekad me pitaju kada ću prestati s emisijom? Prestat ću onoga trenutka kada na radio budem odlazio odraditi emisiju tek toliko da ju odradim i kad ugostim nekoga zbog nekih interesa. Eto, kada se to dogodi, neće više biti emisije Agape. Bogu hvala, do sada se to još nikada nije dogodilo", rekao je u razgovoru za HKR fra Mario Knezović, urednik emisije Agape koja će na radio postaji Mir Međugorje večeras biti emitirana 1000. put.

"Čudesno ozdravljenje, osim što je dobročinstvo za fizičko zdravlje određene osobe, nosi u sebi još jednu veću i dublju poruku: ono je znak da Bog stvarno djeluje, da potvrđuje, konkretno ovdje u Lurdu, istinitost ukazanja kao i važnost poruke koju je Blažena Djevica Marija uputila svijetu. Posredno se time potvrđuju i sve ostale istine naše svete vjere. Osim toga čudesna ozdravljenja koja su se dogodila i događaju u Lurdu jesu znak jednog važnijeg ozdravljenja koje svaki hodočasnik u Lurdu može zadobiti: ozdravljenje duše od bolesti grijeha", piše p. Božidar Nagy, postulator kauze za proglašenjem svetim bl. Ivana Merza u uvodu knjižice 'Lurd - susret neba i zemlje'.

Na blagdan Gospe Lurdske ovom molitvom stavite svoju obitelj pod njezinu zaštitu ovom molitvom.

Operna predstava Muzičke akademije u Zagrebu u suradnji sa Sveučilištem u Bernu "Sestra Angelica i druge sestre" oda je i zahvala redovništvu. Projekt je nadahnut romanom "Što stane između dva kofera" Veronike Peters. U njemu spisateljica opisuje svoja iskustva dugogodišnjeg života u samostanu: kako je s dva kofera osobnih stvari u njega ušla, tako je s ta ista dva kofera dvadeset i dvije godine kasnije iz njega izašla. Predstavu možete pogledati uživo na YouTube kanalu Muzičke akademije 11., 12. i 13. veljače.

"Ako promatramo život samo kroz perspektivu nevolje i oluje, onda možemo svakoga dana vikati na Boga i pitati Ga kako je to mogao dopustiti. A On bi nam mogao svaki puta reći: "Što ste bojažljivi? Kako nemate vjere?", piše fra Vinko Brković na svojem Facebook profilu. Objavu prenosimo u cijelosti.

Najbolji način za postići dobar san je nutarnji mir i srce sjedinjeno s Bogom prije sna. U tome vam može pomoći ova molitva.

Predstavljamo vam dio opusa velikog dalmatinskog kipara iz petnaestog stoljeća, Jurja Petrovića. Petrović je bio član splitskog klera te je obnašao dužnost prepošta katedrale. Izvori koji spominju njegovo ime su rijetki i ne donose važne podatke o njegovu životu i djelovanju: nekoliko ga puta spominju u vezi trgovanja zemljištima i poljoprivrednim terenima, a saznajemo i da je sastavio inventar splitske prvostolnice. Osim po izradi raspela, bio je poznat i po izradi skulptura. Pripremio: Matko Matija Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.