"Sretan ti Uskrs" naziv je novoga projekta VIS Veritas aeterna premijerno objavljenog na Uskrs.

"Neka nitko ne plače zbog svojih bezakonja, jer je oproštenje izašlo iz groba. Neka se nitko ne boji smrti, jer nas je Spasiteljeva smrt oslobodila."

 Isusov prijekor učenicima zbog toga što nisu vjerovali svjedocima uskrsnuća i nama je upućen.

Blaženi Mihael Sopoćko smatra da je slavljenje blagdana Božjeg milosrđa u liturgiji odgovor na duhovne potrebe vjernika Katoličke crkve, koja je uvijek crpila istinu iz Božje Objave, koju je stavljala pred oči vjernika kao uzor za nasljedovanje i u službi opravdanja i posvećenja.

"Kako navodi Evanđelje po Luki, Kleofa i još jedan učenik uputili su se u selo Emaus, oko 12 kilometara udaljeno od Jeruzalema. Hodajući su razgovarali o događajima vezanim za Isusovu smrt i uskrsnuće. Uskrsli Isus im se pridružio na putu te ih upitao o čemu razgovaraju. Oni ga nisu prepoznali, pa su ga upitali zar je jedini stranac u Jeruzalemu koji ne zna što se dogodilo ovih dana."

Ansambl LADO očekuje koncertima bogat mjesec travanj, kada započinju sa svojim uskrsnim gostovanjima. LADO će tako proslaviti Uskrs vokalno-instrumentalnim koncertima od kojih je prvi onaj na Uskrsni ponedjeljak u Zagrebu.

Prema ideji remetskog župnika o. Antonija Marija Čirka, stripovi se redovito objavljuju na mrežnim stranicama "Župa Remete". Svetište Majke Božje Remetske, zagovornice Hrvatske, nalazi se na sjevernom dijelu Zagreba, na padinama šumovite Medvednice. Na ulaznim vratima svetišta stoji uklesano u kamenu: Zdanje ovo podigla je marijanska pobožnost.

Kako se narodi širom svijeta pripremaju za najveći kršćanski blagdan kao i za Veliki tjedan koji mu prethodi doznajte u nastavku.

"Dakle, crkvenoslavenski naziv Uskrs jest istoznačnica za starohrvatski termin Vazam, pa prvi ne znači „uzkrijes“ niti „krasnoće“ ili „rast, napredak“, niti drugi znači „uzeti meso“ ili hranu poslije posta, nego i jedan i drugi jesu prilagođeni prijevodi grčke riječi diabasis što na hebrejskome znači Pesaḥ ili Pasha, tj. u židovskoj tradiciji Prijelaz (makar ima i drugačijih tumačenja značenja riječi) iz ropstva u slobodu, a u kršćanskoj Prijelaz iz osude i smrti u oslobođenje i život."

Često se pitamo, zašto je sve tako trebalo biti, zašto je put našega spasenja uključivao put trpljenja, patnje, muke i smrti nevinoga Sina Božjeg i našega velikog Brata Isusa Krista?