Međunarodni dan bioraznolikosti

Na svetkovinu Duhova, 24. svibnja 2015. godine papa Franjo objavio je encikliku Laudato si’ – o brizi za zajednički dom. Obljetnica objave te socijalne enciklike obilježava se Tjednom Laudato si’.

Ove godine Tjedan Laudato si’ obilježavao se jod 17. do 24. svibnja, s temom „Od nade do djelovanja“ potičući vjernike na konkretna djela kojima svjedoče svoj poziv čuvara Božjeg djela.

Enciklikom je papa Franjo upozorio na goruće probleme okoliša koji povećavaju patnju siromašnih te u pitanje dovode i životne uvjete današnjih, ali prije svega, budućih generacija. Uz klimatske promjene, upozorio je i na gubitak bioraznolikosti, podsjećajući na to da vrste same imaju vrijednost te da ih se ne može promatrati samo kao iskoristiv resurs (LS 53).

Ujedinjeni narodi ustanovili su Međunarodni dan bioraznolikosti koji se obilježava 22. svibnja kako bi upozorili na to koliko je bioraznolikost važna za očuvanje života na Zemlji. Naime, bioraznolikost osigurava čisti zrak, svježu vodu, plodno tlo i oprašivanje, saveznik je u borbi protiv klimatskih promjena i ublažava prirodne katastrofe. Taj dan u Hrvatskoj se ujedno obilježava i Dan zaštite prirode.

Bioraznolikost je sveukupnost života na Zemlji, raznolikost života u svim njegovim oblicima koji su sastavni dio ekosustava. Obuhvaća različite vrste, njihove genetske varijacije te njihovu interakciju u ekosustavima.

Stoga nestanak jedne vrste može imati dalekosežan utjecaj, kojeg još ne možemo u potpunosti sagledati.

Ove godine tema Međunarodnog dana bioraznolikosti bila je „Djeluj lokalno za globalni učinak“, a njome se željelo mobilizirati lokalne zajednice, općine i gradove jer se zaštita prirode ne postiže samo kroz međunarodne politike već i konkretnim aktivnostima na lokalnoj razini. Iako čak 55 % svjetskog bruto društvenog proizvoda ovisi isključivo o prirodnim resursima, stanje bioraznolikosti je zabrinjavajuće jer se u odnosu na 1970. godinu u populacijama vrsta bilježi pad od 73 %.

Stanje u Hrvatskoj

Iako se Hrvatska smatra jednom od najbogatijih zemalja po bioraznolikosti u Europi, podaci praćenja stanja više od 600 vrsta i stanišnih tipova pokazuju da gotovo polovica staništa nije u dobrom stanju. Stanje za više od 60 % divljih vrsta ocijenjeno je nepovoljnim, posebice među sisavcima dok je kod ptica stanje nešto bolje jer je više od polovice populacija stabilno, iako dio vrsta i dalje bilježi pad brojnosti.

Uzroci globalnog nestajanja bioraznolikosti su povezani s ljudskim djelovanjem kao što su lov i prekomjerni ribolov, onečišćenje, klimatske promjene, invazivne strane vrste te prenamjena zemljišta poput krčenja šuma, intenzivne poljoprivrede i urbanizacije. Svi ti pritisci često djeluju istovremeno i međusobno se pojačavaju zbog čega na lokalnoj razini mogu dovesti do značajnog narušavanja zdravlja i otpornosti ekosustava te nestanka pojedinih biljnih i životinjskih vrsta.

U enciklici Laudato si’ papa Franjo je upozorio na međusobnu povezanost i međuovisnost stvorenja kao i na odgovornost vjernika za stvoreni svijet:

„Svake godine nestaje na tisuće biljnih i životinjskih vrsta, koje više nećemo poznavati, koje naša djece neće vidjeti, jer su zauvijek izgubljene. Najveći dio izumire zbog razloga povezanih s čovjekovim djelovanjem. Zbog nas na tisuće vrsta više neće slaviti Boga samim svojim postojanjem niti nam prenijeti svoju poruku. Nemamo pravo to činiti.“ (LS 33), napisao je papa Franjo.

Stoga smo pozvani čuvati vrt koji nam je Bog povjerio, kako ne bismo, na što je upozorio papa Franjo, svojoj djeci ostavili pustinju.