Knjiga spomenica „Tejar – Buenos Aires: Hrvatsko vjersko središte Sv. Nikola Tavelić“ dr. sc. fra Josipa Sopte objavljena povodom 50. obljetnice tog vjerskog središta (1976. – 2026.) predstavljena je u franjevačkom samostanu Male braće u Dubrovniku u četvrtak 30. travnja. Uz autora o djelu su govorili fra Ivan Gavran koji je osam godina proveo kao misionar u Tejaru i dr. sc. Slavica Stojan.

Prvo su došli Dalmatinci i dosta Hvarana, stanovništva Boke Kotorske, Dubrovčana te ljudi iz drugih krajeva, ukupno oko 100 tisuća. Nakon Drugog svjetskog rata doselilo je oko 20 tisuća Hrvata.

Naseljavali su se u svim dijelovima grada, pa tako da u većini četvrti danas postoje hrvatske zajednice i crkvice. Te generacije, međutim, nisu imale izgrađen hrvatski identitet, nego su dolazili kao austrogarini. O dušobrižništvu doseljenika posebno su se brinuli franjevci.

Foto: Centro Católico Croata Sveti Nikola Tavelić Buenos Aires Argentina

Prvi franjevac fra Leonard Rusković ondje je stigao 1929. godine.

„Pravi organizirani misionarski rad mogao je početi tek pošto je počelo djelovati Hrvatsko vjersko središte Sv. Nikola Tavelić u Tejaru“, istaknula je dr. sc. Slavica Stojan govoreći o počecima rada centra 1976. godine.

Prvi svećenici bili su fra Lino Pedišić i fra Marijan Baldo Zlovečera. U spomen obljetnice i na sve što je on potaknuo, nastala je bogato ilustrirana spomenica „Tejar – Buenos Aires: Hrvatsko vjersko središte Sv. Nikola Tavelić“ u kojoj se, među ostalim, nalaze i portreti 22 franjevca koji su Argentini boravili kao misionari.

Hrvatsko vjersko središte ‘Sv. Nikola Tavelić’ u Tejaru (Buenos Aires) / Foto: Angelina Tadić

O svom iskustvu ovog „vjerskog središta“ govorio je fra Ivan Gavran.

Osam godina je proveo kao misionar u Buenos Airesu, od 1995. do 2003. godine, u vrijeme kada je grad imao 18 milijuna stanovnika. Tada je nadbiskup bio Jorge Mario Bergoglio, kasnije papa Franjo, s kojim se više puta susreo u protokolarnim susretima.

Opisao je jedan takav susret kada je s tadašnjim provincijalom fra Bernardinom Škuncom posjetio nadbiskupa te naglasio kako ih je nadbiskup Bergoglio nakon susreta osobno otpratio do automobila, što uobičajeno čine tajnici.

Dojam sa toga susreta obilježenog nadbiskupovom jednostavnošću, provincijal Škunca je sažeo u riječi:

Ovo mora biti Božji, sveti čovjek.

Fra Berislav Ostojić i tadašnji kardinal Jorge Mario Bergoglio / Foto: privatna arhiva

Franjevačko vjersko središte Tejar nalazi se na vrlo dobrom položaju u velikom gradu, u širokoj i  vrlo prometnoj ulici i na najboljoj poziciji od svih mjesta na kojima se nalaze slična sjedišta stranih zemalja.

Hrvatska zajednica spada među veće useljeničke zajednice u Argentini, po veličini je peta ili šesta.

Za izgradnju središta na ovom mjestu zaslužan je fra Lino Pedišić, koji je bio i tajnik Argentinske biskupske konferencije za iseljenike. Fra Ivan je pojasnio i značenje imena Tejar koje je povezano s tim što su na tom mjestu nekad bile tvornice opeke, pa se taj naziv zadržao.

Franjevci zadarske provincije djeluju u Argentini skoro stotinu godina (od 1929.), a središte je otvoreno dosta kasnije.

Prije toga su se seljakali po samostanima i župama, ali hrvatska zajednica nije imala svoje središte gdje bi se okupljala, sve dok nisu došla dvojica entuzijasta, fra Lino i fra Marijan, koji su prionuli izgradnji vjerskog središta.

Otvaranjem centra u Tejaru 1976. godine nastojalo se odgovoriti na potrebe hrvatskih iseljenika.

Kako su potrebe zajednice rasle, nastavilo se zauzeto djelovati. Kupljena je mala kuća u blizini u kojoj se održavala hrvatska dopunska nastava. Djeci je bio potreban i prostor za igru, osobito za nogomet te je kupljen još jedan teren nedaleko od ovog, u kojem se razvio centar za mlade, u čemu je sudjelovao i fra Ivan.

Autor spomenice „Sopta“ je istaknuo kako je ovu knjigu napisao po želji subraće franjevaca kako bi obilježili 50 godina Tejara, podsjetivši da je već ranije bio napisao neke tekstove o franjevačkom djelovanju u Argentini. Dodao je i kako je kao provincijal tri puta boravio u posjetima Tejaru.

Opisujući Argentinu kao čudesnu zemlju punu čežnje, danas otužnu zbog ekonomskog stanja, rekao je da je prije Drugog svjetskog rata među hrvatskom pastvom djelovalo pet franjevaca, a od rata do danas, njih osamnaest.

Sada u Tejaru boravi samo jedan, fra Josip Peranić.

Govoreći o novoj skupini emigranata nakon Drugog svjetskog rata, autor knjige je pojasnio put njihova dolaska u Argentinu i osobe koje su im u tome pomagale. Odbacio je neke teze koje se spominju u širem povijesnom kontekstu tih događanja te ustvrdio da su humani razlozi motivirali Evitu Peron da se zauzme za dopuštanje ulaska hrvatske emigracije u Argentinu.

Foto: Centro Católico Croata Sveti Nikola Tavelić Buenos Aires Argentina

Spomenica „Tejar – Buenos Aires: Hrvatsko vjersko središte Sv. Nikola Tavelić“ na 105 stranica predstavlja organizirani rad Franjevačke provincije, sada kustodije, sv. Jeronima iz Zadra u Argentini, opisuje nekoliko njihovih boravišta te socijalnu skrb kroz djelovanje sirotište koje više ne postoji kao i pothvat proizvodnje lijekova na bazi meda na tragu ljekarničke franjevačke prakse.

Iz spomenice se može više saznati o gradnji Tejara koji je postao središte za sve ustanove i programe ovog kraja i o važnijim događanjima u njegovoj povijesti, a fotografijama se podsjeća na posjete crkvenih i državnih osoba iz domovine.

Doneseni su i životopisi franjevaca koji su djelovali u Tejaru te je istaknuta crkvena skrb za hrvatske selioce koja se konstantno očituje kroz djelovanje franjevaca. 

Predstavljena knjiga spomenica “Tejar – Buenos Aires: Hrvatsko vjersko središte ‘Sv. Nikola Tavelić’” / Foto: Angelina Tadić