Papinska odjeća

Tradicionalno papinsko ruho sastoji se od bijele reverende, pojasa, pelerine i solidea, uz crvene (ili crne) cipele.

Reverenda

Duga haljina koja seže do gležanja (talus) službena je odjeća svih klerika koju su pozvani svakodnevno nositi kao vanjski znak službe koju su primili od samog Krista Gospodina, nazivamo ju i talar.

Svećenička reverenda je crna, biskupska ljubičasta, kardinali nose crvenu, a Papa bijelu.

Završava kratkim ovratnikom koji nazivamo kolar (collum = vrat), u istoj boji kao reverenda, a obrubljen je bijelim platnom.

Papa Ivan Pavao I. /Foto: Vatican Media

Pojas

Reverenda se opasuje širokim bijelim pojasom (fascia) koji je savijen tako da oba kraka, jedan preko drugog, vise spušteni niz lijevi bok. Na rubu pojasa može biti izvezen papin grb.

Nalije zatim vodu u praonik i počne učenicima prati noge i otirati ih ubrusom kojim je bio opasan (Iv 13,5).

Papinski pojas podsjeća na Kristovu gestu služenja, poniznosti i ljubavi kada se prije svoje muke opasao ubrusom i apostolima oprao noge.

Papa Lav XIV. u svakodnevnoj papinskoj odjeći / Foto: Vatican Media

Pelerina

Povrh reverende sveti otac nosi pelerinu, vrstu kratkog plašta bijele boje koji seže do ramena, s otvorom na sredini.

Nakon što je Benedikt XIV. postao papa emeritus nastavio je nositi cijelu reverendu, no bez bijele pelerine i papinskog pojasa, kao znak da više ne vrši papinsku službu ni službu rimskog biskupa.

papa emeritus Benedikt XVI. i papa Franjo zajedno u molitvi /Foto: Vatican Media

Benedikt XVI. i papa Franjo/ Foto: Vatican Media

Solideo

Solideo ili zucchetto, je liturgijsko pokrivalo za glavu koje prekriva zatiljak i dio tjemena, a vrh glave ostavlja nepokrivenim.

Skida se isključivo pred Bogom (soli Deo): u prisutnosti Presvetog Oltarskog Sakramenta i tijekom euharistijske službe u svetoj misi (od početka Predslovlja do završetka pričesti).

Papa nosi bijeli, biskupi ljubičasti, a kardinali crveni solideo – bez obzira na liturgijsko vrijeme.

papa Franjo / Foto: Vatican Media

Camauro

Za papinski solideo postoji toplija zamjena crvene boje te ljetna verzija, isključivo za izvanliturgijsku upotrebu.

Camauro je tijekom povijesti bilo popularno pokrivalo te ga je moguće vidjeti na portretima brojnih papa.

Zimsku papinsku kapu crvene boje s bijelim rubovima Benedikt XVI. vratio je u upotrebu u zimi 2005. godine, nakon četvrdesetak godina prekida tradicije.

papa Benedikt XVI. s camaurom na glavi/ Foto: Wikimedia Commons

Saturno

Tijekom toplijih mjeseci papa može zamijeniti solideo crvenim šeširom cappello romano (rimski šešir) koji se naziva i saturno zbog svog oblika koji podsjeća na planet Saturn.

papa Benedikt XVI. sa saturnom na glavi/Foto: Depositphotos

Crvene cipele

Benedikt XVI. zadržao je tradiciju nošenja crvenih cipela koje imaju višestruku simboliku: označavale su papinski svjetovni autoritet, simbol su papine podređenosti Kristu, Božje ljubavi i poštovanja prema mučenicima koji su prolili svoju krv za Krista.

Papa Franjo nosio je crne cipele kao znak poniznosti, izraz jednostavnosti i blizine siromašnima. Papa Lav XIV. nastavio je njegov običaj.

Na rubu pojasa pape Benedikt XVI. izvezen je njegov papinski grb, na nogama nosi crvene cipele./ Foto: Wikimedia Commons

Papinska liturgijska odjeća

Sveto ruho opominje svećenika da pobožno vrši svete čine dok obavlja Kristovu svećeničku službu te ga podsjeća na krjeposti kojima se treba odlikovati.

Amikt, cingulum, alba, misnica i štola su liturgijska odjeća svakog svećenika koji predslavi svetu misu, stoga ih nosi i sveti otac.

Amikt

Platneni oplećak koji se oblači iznad reverende tako da se omota oko vrata, ramena i pleća nazivamo humeral ili amikt (humeri – pleća).

Uzmite i kacigu spasenja i mač Duha, to jest Riječ Božju (Ef 6,17).

Nekada je amikt pokrivao i glavu svećenika kao „kaciga spasenja“, tako je nastao običaj da se rubac najprije položi na glavu, a zatim na pleća.

Amikt opominje svećenika da se brani od napasti nečistoga duha i podsjeća na rubac kojim su vojnici zastirali Kristovo lice kada su ga udarali.

Foto: Tradicionalna misa

Alba

Alba (alba vestis, bijelo odijelo ) je bijela platnena haljina koja seže do peta, a na rubovima može biti urešena čipkom.

Simbolizira posvetnu milost u koju je svećenik „obučen“ te ga opominje da čuva čistoću srca.

Označava i bijelu haljinu kojom je Herod zaodjenuo Krista da mu se naruga.

Đakon odjeven u albu/ Foto: Pexels

Cingulum

Laneno uže bijele boje kojim svećenik opasuje albu opominje ga da kroti svoje strasti i odbija napasti.

Cingulum (pojas) podsjeća i na uže kojim su Kristove ruke bile vezane kad su ga uhvatili na Maslinskoj gori.

Cingulum na albi / Foto: Tradicionalna misa

Misnica

Preko albe svećenik nosi misnicu ili kazulu u boji liturgijskog vremena, prekriva prsa i leđa misnika dok ruke ostaju slobodne za prinošenje svete mise.

Misnica označuje Kristovu nešivenu haljinu i Njegov križ.

Naziv kazula (od casa, kuća) dobila je po tome što su kršćani bogoslužja prvotno imali u privatnim kućama (domus Ecclesiae).

Svećenika podsjeća na Kristov „sladak jaram i lako breme“ ljubavi kojom će jedino moći dostojno prikazati svetu misu.

Uzmite jaram moj na sebe, učite se od mene jer sam krotka i ponizna srca i naći ćete spokoj dušama svojim (Mt 11,29).

papa Lav XIV. slavi misu na grobu sv. Petra / Foto: Vatican Media

Dalmatika i tunicela

Liturgijsku odjeća koja pripada đakonu, dalmatiku i tunicelu, svaki biskup ima pravo nositi jer biskupska služba u sebi sadržava i službe đakona i svećenika, stoga i sveti otac može nositi dalmatiku.

Neopasana halja koja se pričvršćuje vezicama ispod ruku dobila je ime dalmatika po rimskoj pokrajini Dalmaciji gdje se nosilo slično odijelo. Tunicela je neopasana haljina duža od dalmatike (tunica – odijelo) koja se više ne upotrebljava u đakonskoj službi.

Đakon odjeven u dalmatiku/ Foto: Wikimedia Commons

Štola

Svećenik oko vrata i na prsima nosi usku traku od platna koja je iste liturgijske boje kao misnica, a na sredini oba kraka ima znak križa.

Štola je znak svećeničke vlasti koji svećenik uvijek mora nositi kada vrši bilo kakav crkveni čin.

Označava Kristovu milost i podsjeća nas na križ koji je Krist iz poslušnosti Bogu Ocu uzeo na svoja leđa, tj. ramena.

Tijekom blagoslova Urbi et orbi sveti otac nosi svečanu štolu.

Izbor pape Benedikta XVI. / Foto: Vatican Media

Mitra

Mitra (infula) je liturgijsko pokrivalo za glavu sa šiljkom s prednje i stražnje strane te s dvije trake koje padaju niz leđa. U sredini mitre te na oba kraka ušiveno je znamenje križa.

Mitra označuje biskupovu vlast poučavanja.

Dva šiljka mitre označuju Stari i Novi zavjet koju je biskup pozvan tumačiti Božjemu narodu, stoga ju biskup uvijek nosi kada propovijeda.

Mitra/ Foto: Vatican Media

Palij

Palij je široka vunena vrpca bijele boje, sa šest utkanih crnih križeva. Nosi se oko vrata, na ramenima, a s prednje i stražnje strane visi krak.

Simbol je zajedništva pape i nadbiskupa metropolita i dodjeljuje ga isključivo sveti otac.

Označava Jaganjca koji je žrtvovan za spasenje ljudi te Krista, Dobroga Pastira, koji na ramenima nosi izgubljenu ovcu kojeg biskup predstavlja u zajednici vjernika.

papa Benedikt XVI. nosi palij i mitru

Fanon

Fanon je vrsta amikta koji papa nosi iznad misnice.

Nastao je u X. stoljeću od rimskog običaja da se amikt nosi iznad albe.

papa Benedikt XVI. nosi fanon/ Foto: Wikimedia Commons

Mozzeta

Mozzeta je manji ogrtač, dužine lakta i grimizne boje, a na sredini ima niz gumba, jedan je od znakova papinske vlasti.

Izbor pape Lava XIV./ Foto: Francesco Sforza/Reuters

Zimska varijanta mozzete slična je camauru, crvene je boje i obrubljena bijelim krznom. Bijela mozzeta pridržana je samo za vazmenu osminu.

kardinal Jorge Bergoglio i papa Benedikt XVI./ Foto: Vatican Media

Papa Benedikt XVI. nosio je tradicionalnu papinsku odjeću, a tako i zimsku mozzetu, dok je papa Franjo po zimi nosio jednostavan bijeli kaput.

papa Benedikt XVI. / Foto: Vatican Media

papa Franjo/ Foto: Vatican Media

Pluvijal

Pluvijal (pluvia – kiša) je širok plašt otvoren sprijeda.

Prvotno je služio kao kišni ogrtač s kapuljačom koji su nosili klerici, a s vremenom je poprimio liturgijsku upotrebu. Ostatak nekadašnnd kapuljače je trokutasti ili obli dodatak na vrhu plašta.

papa Franjo u svečanom liturgijskom plaštu/ Foto: Vatican Media

Velum

Prije blagoslova Presvetim svaki svećenik oblači svečani veo koji mu pokriva ramena, ruke i šake, iz strahopoštovanja pred samim Gospodinom.

papa Franjo/ Foto: Vatican Media

Pregača

Gremiale je pregača čija je namjena štititi svečano pontifikalno odijelo. Papa Benedikt XVI. nosio je liturgijsku pregaču prigodom blagoslova maslinovih grančica na Cvjetnicu.

Foto: Wikimedia Commons/ Vatican Media

Znakovi papinske vlasti

Papa Lav XIV. na misi ustoličenja primio je znakove papinske vlasti: palij kao rimski biskup, kao nasljednik sv. Petra Ribarov prsten i ferulu, papinski štap s križem, onaj isti koji su u svojim rukama nosili njegovi prethodnici.

Pektoralni križ

Sveti Otac Lav XIV. na prsima nosi zlatni križ u koji su utkane relikvije svetaca Reda sv. Augustina, dok je papa Franjo zadržao srebrni križ koji je nosio kao nadbiskup.

Tradicija da biskupi nose križ na prsima potječe upravo od starog običaja prema kojem su se na prsima nosile relikvije svetaca pohranjene u kutijicama.

papa Lav XIV. s pektoralnim križem / Foto: Vatican Media

Ribarov prsten

Svaki biskup nosi biskupski prsten koji označava da je združen s Crkvom kao službenik i zaručnik.

Ne boj se! Odsada ćeš loviti ljude! (Lk 5,10).

Sveti otac nosi Ribarov prsten kao predstavnik Krista, Zaručnika svoje Crkve, na zemlji, a u njega je utisnut papinski pečat. Simbolizira vlast ključeva koju je primio prvi „ribar duša“, sveti Petar.

papa Benedikt XVI. s Ribarovim prstenom/ Foto: Vatican Media

Ferula

Biskupski štap koji nazivamo pastoral (pastor – pastir) je pastirski štap sa zavinutim vrškom, umjetnički izrađen i najčešće od srebra.

Označava pastirsku skrb biskupa: vlast upravljanja zajednicom koja mu je povjerena, u zajedništvu sa svetim ocem.

Pasi ovce moje!

Papin pastirski štap potpuno je ravan jer je njegova vlast upravljanja općom Crkvom usmjerena prema Nebu, a na vrhu se nalazi Kristov križ.

papa Ivan Pavao II. s papinskim križem/ Foto: Vatican Media  

papa Franjo s mitrom, štolom, pluvijalom i ferulom/ Foto: Vatican Media 

Triregnum

Papinska trostruka tijara jedan je od znakova papinske svjetovne vlasti, ali ima i bogatu duhovnu simboliku.

Ti si Petar-Stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju i vrata paklena neće je nadvladati. (Mt 16,18)

Tri reda na kruni predstavljaju trostruku vlast i službu: upravljanja, poučavanja i posvećivanja; Presveto Trojstvo i tri bogoslovne kreposti.

pape Ivan Pavao II. i Ivan XXIII. / Foto: vatican.va

Upita ga (Isus) treći put:

Šimune Ivanov, voliš li me?

Ražalosti se Petar što ga upita treći put: Voliš li me? pa mu odgovori: Gospodine, ti sve znaš! Tebi je poznato da te volim.

Kaže mu Isus: Pasi ovce moje!

(Iv 21,17).