Vazmeno trodnevlje posebni su dani u Katoličkoj Crkvi s posebnim obredima koje susrećemo samo u te dane. Fra Vinko Brković dao je pregled ovih svetih dana kako bismo ove obrede lakše razumjeli, a time mogli u njima i sudjelovati.

U Crkvama bizantske ili carigradske liturgijske tradicije, osim Liturgije svetoga Ivana Zlatoustog, Liturgije svetoga Bazilija Velikog i Liturgije svetoga Jakova apostola, postoji i poseban liturgijski obrazac poznat kao Sveta liturgija pretposvećenih darova.

Liturgijske geste i propisi – (ne)snalaženje vjernika bila je tema Argumenata u utorak, 13. veljače. Znamo li se „ponašati“ na misi – kad se stoji, a kad kleči? Znamo li što je dostojno liturgije, a što nije? Je li svejedno što i u kojem dijelu mise pjevamo? Na ova i brojna druga pitanja odgovarali su gosti: preč. dr. Mario Kopjar, pročelnik Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral i predstojnik Ureda za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu Varaždinske biskupije, fra Filip Pušić, župni vikar u Župi sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu i Luka Šopar, voditelj zbora "Via" Župe sv. Vida u Varaždinu.

Ukoliko se iz naše molitve ne budi u nama želja za sudjelovanjem u liturgijskim slavljima onda s našom molitvom nešto nije u redu.

Navijački povici, šalovi i zastave. Napuljski svećenici već tjednima veselo slave svoj nogometni klub, neki od njih čak i u liturgiji. Nadbiskup Domenico Battaglia pozvao je svećenike na red, izvijestio je 5. lipnja katholisch.de.

Rimski obred na Veliki četvrtak zadržao je slavlje Mise večere Gospodnje koja nekoć nije bila dio svetog vazmenog trodnevlja, već dio koji je pripadao vremenu korizme. Svjedočanstvo o tome nalazimo kod sv. Augustina koji spominje trodnevlje smrti, ukopa i Gospodinova uskrsnuća.

Kao što je predložio sveti Josemaría, naš kontakt s "nevidljivom publikom" može biti smisleniji ako stavimo poseban naglasak za molitvu na svaki dan u tjednu.

"O antifone" ili Velike antifone je naziv za sedam antifona koje se pjevaju ili recitiraju uz evanđeoski hvalospjev Magnificat (Veliča), na molitvi Večernje tijekom došašća, i to u osmini uoči Božića, od 17. do 23. prosinca.

Otkrijemo iznova ljepotu tišine unutar liturgije i dopustimo Bogu da djeluje onako kako On smatra da je najbolje. Dopustimo si čuti što Crkva progovara o liturgijskim slavljima i oblikovanju istih. Nemojmo biti zatvoreni u svoje dojmove i osjećaje jer možemo postati ovisni o istima.

U liturgiji susrećemo živoga Boga koji je prisutan u Crkvi te nema potrebe učiniti nešto pristupačnijim ili mističnijim u tim trenucima, jer kako učiniti Boga i više pristupačnijim od onoga kada se On sam daje čovjeku na otajstven način? Ne možemo shvatiti niti to, a htjeli bismo još mistike u liturgiji. Jadne li takve vjere koja može Boga učiniti "pristupačnijim" i "mističnijim", nego što to može sam Bog.