Datumi pojedinih svetkovina i blagdana mogu se preklapati s nedjeljama, u tom slučaju, koje slavlje ima prednost?
Kako stoji u Katekizmu Katoličke Crkve, svaka nedjelja je blagdan.
„Nedjeljno slavlje Dana Gospodnjeg i Euharistije u središtu je života Crkve. Nedjelja u koju se, prema apostolskoj predaji, slavi vazmeno otajstvo, treba da se u općoj Crkvi obdržava kao prvobitni zapovjedani blagdan“ (br. 2177; 2180).
Zapovjedne svetkovine
Katekizam navodi zapovjedne ili „zapovijedane“ svetkovine, u te dane su katolici obvezni „sudjelovati na svetoj misi te uzdržavati se od onih radova i poslova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu, radost vlastitu danu Gospodnjem ili potreban odmor duše i tijela“, na isti način kao u nedjelju.
U općoj Crkvi postoji 10 zapovjednih svetkovina, a to su: Božić, Bogojavljenje, Uzašašće, Tijelovo, Marija Bogorodica, Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije, Uznesenje Blažene Djevice Marije, sveti Josip, sveti apostoli Petar i Pavao, Svi sveti.
Biskupska konferencija svake pojedine države ima prema kanonskom pravu ovlast odrediti koje svetkovine su zapovijedane na njihovom području. U Republici Hrvatskoj kao zapovijedani blagdani slave se: Rođenje Gospodina našega Isusa Krista (Božić), svetkovina Tijela i Krvi Kristove (Tijelovo), Uznesenje svete Bogorodice Marije (Velika Gospa) i Svi sveti (usp. Zakonik kanonskog prava, kann. 1244 – 1246).
Što kada se poklope slavlja?
Prema „Općoj uredbi o liturgijskoj godini i kalendaru“ slavlja se po važnosti dijele na tri stupnja – svetkovine, blagdane i spomendane. Nedjelje u božićnom i vremenu kroz godinu su drugoga stupnja te ustupaju svoje slavlje samo svetkovinama i Gospodnjim blagdanima. Liturgija adventskih, korizmenih i vazmenih nedjelja, pak, nikada ne može biti potisnuta jer pripada među slavlja prvoga stupnja.
Drugim riječima, liturgija Dana Gospodnjega u došašću, korizmi i vazmenom vremenu ima prednost pred svim drugim slavljima koja bi mogla biti istoga nadnevka. U tom slučaju, slavlje nižega stupnja prenosi se na prvi sljedeći slobodni dan.
Stoga ćemo ove godine 8. prosinca slaviti Drugu nedjelju došašća, a svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije u ponedjeljak 9. prosinca.
Kada se dogodi takav slučaj, prenosi se i obveza sudjelovanja u misnom slavlju.
Četvrta nedjelja došašća i Badnjak
Zanimljiv primjer „preklapanja svetkovina“ događa se kada Četvrtu adventsku nedjelju slavimo 24. prosinca. Badnji dan sam po sebi nije blagdan pa se uzima nedjeljna liturgija. Toga dana, vjernici su obvezni sudjelovati u nedjeljnoj svetoj misi, a navečer se slavi misa bdjenja („dječja polnoćka“).