U rodnom gradu Luka je završio osnovnu i srednju školu. Kao dječak se zaljubio u speleologiju, odnosno istraživanje spilja i jama. Prvi susret s vječnom tamom zemljine utrobe najbolje oslikava bilješka iz njegovog dnevnika nakon posjeta spilji Veternici: „Našao sam najljepše mjesto na svijetu“. 

S 14 godina učlanio se u Hrvatsko planinarsko društvo „Željezničar“, odnosno njegov speleološki odsjek. Pet godina kasnije, 1984. položio je ispit i stekao zvanje Speleologa, a iste je godine upisao je studij geologije pri Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem je diplomirao 1990. godine.

Od 1983. radio je kao vanjski suradnik Instituta za geološka istraživanja, a od 1988. i na Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Sudjelovao je u brojnim speleološkim istraživanjima u Hrvatskoj i svijetu te se prometnuo u jednog od najboljih hrvatskih speleologa. Osim toga, bio je speleoronilac i član Gorske službe spašavanja. 

Sva svoja znanja i iskustva, Ozren Lukić je neumorno prenosio na mlađe članove speleološke organizacije sudjelujući u radu mnogobrojnih speleoloških škola, tečajeva i seminara te organizirajući predavanja iz speleologije. Neke od najznačajnijih crta njegove osobnosti bile su izuzetna upornost i marljivost, a upravo zahvaljujući tome, početkom 1991. primljen je na rad u Institutu za geološka istraživanja. Počeo se pripremati i za postdiplomski studij, no svi planovi prekinuti su izbijanjem Domovinskog rata. 

U ljeto 1991. u Zagrebu se oko poznatog hrvatskog alpinista Jerka Kirigina počela okupljati skupina entuzijasta – planinara, alpinista i speleologa koji su gledali na koji bi način stečena znanja i iskustva najbolje upotrijebili u obrani od velikosrpske agresije. Odlučili su se organizirati i otići pomoći obranu Velebita koji se našao na prvoj crti bojišnice. 

U sastav Planinske satnije Velebit pristupio je niz dragovoljaca među kojima i mladi Ozren Lukić. Osim znanja istaknuo se i karakteristikama vođe te je postavljen za zapovjednika jedne borbene skupine – desetine. S njom početkom prosinca odlazi prvi put na Velebit, na područje Buljme. Ta je skupina sastavljena od speleologa uskoro pronašla spilju koja je poslužila kao trajan smještaj pripadnicima PS „Velebit“ koji su držali položaje na tom dijelu planine. 

Kada je došla zima pobunjeni Srbi nisu pokušavali napasti hrvatske položaje na Velebitu, no dolaskom toplijih mjeseci sve su se češće iz okupiranih krajeva Like ubacivali na teritorij pod hrvatskom kontrolom. Pri jednom takvom ubacivanju u srpnju 1992. u blizini Malovanskog jezera ubili su Ozrena Lukića – Luku. Najdublja jama u Hrvatskoj i jedna od dvadeset najdubljih jama na svijetu naziva se Lukina jama, upravo po heroju Domovinskog rata Ozrenu Lukiću – Luki.

Borna Marinić / Foto: HKM

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.