Zbog sličnosti sa štapom koji su koristila četvorica njegovih prethodnika, mnogi nisu primijetili da papa Lav XIV. ima novi štap koji je prvi put koristio prilikom zatvaranja Svetih vrata na kraju jubilejske godine nade, na svetkovinu Bogojavljenja.
Počevši od 6. siječnja, „papa Lav XIV. služi se novim štapom koji je u skladu s onima kojima su se služili njegovi prethodnici, ujedinjujući poslanje naviještanja otajstva Krista na križu s Uskrsnućem“, pojašnjava Ured za papinska liturgijska slavlja.
„Vazmeno otajstvo, gravitacijsko središte apostolskoga navještaja, tako postaje razlogom nade za čovječanstvo, jer smrt više nema vlast nad čovjekom, jer je Krist otkupio ono što je preuzeo.“
Ferulu pape koriste u svečanim prilikama i predstavlja njihovo vodstvo kao rimskog biskupa i vrhovnog pastira cijele Crkve.
Papin novi štap „predstavlja Krista koji više nije vezan čavlima muke, nego s njegovim proslavljenim tijelom u činu uzašašća k Ocu. Kao i u ukazanjima Uskrslog Gospodina, On pokazuje svoje rane svojima kao svijetle znakove pobjede koji ljudsku patnju, iako ju ne brišu, preobražavaju u zoru božanskog života“.
Papinski štap potpuno je ravan jer je njegova vlast upravljanja općom Crkvom usmjerena prema Nebu, a na vrhu se nalazi Kristov križ.

Papa Lav XIV. na svetkovinu Bogojavljenja / Foto: YARA NARDI/REUTERS
O pastirskom štapu
„Od kasnog srednjeg vijeka pape su se služili papinskom ferulom (ferula pontificalis), simbolom duhovnog autoriteta. Iako oblik ferule nije precizno određen, vjerojatno se radilo o štapu s jednostavnim križem na vrhu. Pape su primali ovaj znak nakon izbora, kad bi preuzimali katedru u lateranskoj bazilici.
Međutim, uporaba ferule nikada nije bila dio papinske liturgije, osim u određenim prilikama, poput otvaranja Svetih vrata, da se triput pokuca na njihova krila, ili tijekom posvete crkvi, da se na podu ocrtaju latinska i grčka slova propisana obredom.“
Papinski štap razlikuje se od biskupskog (pastoral), koji je prepoznatljiv po zavinutom vrhu.

papa Lav XIV. na svetkovinu Bogojavljenja / Foto: YARA NARDI/REUTERS
„Sveti papa Pavao VI. bio je taj koji je 8. prosinca 1965., prigodom zatvaranja Drugog vatikanskog sabora, upotrijebio srebrni pastirski štap s likom raspetoga Krista. Kipar Lello Scorzelli nastojao je tim štapom izraziti poziv apostola Pavla – čije je ime Papa odabrao nositi – naime, da bude svjedok i glasnik raspetoga Krista (usp. 1 Kor 2, 2). Sv. Pavao VI. često je koristio ovaj pastirski križ u liturgijskim slavljima, kao što će njegovi nasljednici nakon toga uobičajeno činiti.
Pamtljiva je gesta sv. Ivana Pavla II. koji je, na početku svoje Petrove službe, želio uzdići križ da bi označio samo središte svog Učiteljstva, što je već proglašeno u njegovoj propovijedi:
Otvorite širom vrata Kristu.

Papa Ivan Pavao II. / Wikimedia
Papa Benedikt XVI. volio se služiti štapom sa zlatnim križem na vrhu, kojega je prethodno koristio bl. Pio IX., koji je u središtu križa imao simbol uskrsnog Jaganjca i Kristov monogram, kao prikaz jedinstva otajstva Križa i Uskrsnuća, samog srca apostolske kerigme.“

Benedikt XVI. i papinski ceremonijar Guido Marini – listopad 2008. / Foto: Wikimedia Commons