Na 21. obljetnicu smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana glavni grad Hrvatske dobio je Spomenik Domovini. Svečano je otvoren, uz nazočnost gostiju iz političkog i društvenog života, na velikom prostoru Trga Stjepana Radića koji je smješten između Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog i Poglavarstva grada Zagreba. Uvodnu riječ i molitvu za Hrvatsku izrekao je na početku svečanosti zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Spomenik Domovini otkrili su njegov autor Nenad Fabijanić, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i predsjednice udruga poginulih, nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja Domovinskog rata Ljiljana Alvir, Lucija Kobar i Vesna Mihaljević.
Uzvanici na otvorenju Spomenika Domovini (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Kardinal Bozanić je u uvodnoj riječi podsjetio da idejna nakana inicijatora i tvoraca ovoga spomenika arhitektonskim i umjetničkim izražajem povezuje važne sastavnice hrvatskoga spomena, artikuliranoga u metaforici: vrata i prijelaza, boli i žrtve, preobrazbe i nade.
Spomenik Domovini je monumentalni projekt i kompleks vrijedan više od 34 milijuna kuna, a smješten je u vrlo bliskom susjedstvu jednog drugog spomenika jednake povijesne važnosti; spomenika prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, utemeljitelju suvremene i suverene Republike Hrvatske koji je – podsjećamo – preminuo 10. prosinca 1999. godine, a rodio se 14. svibnja 1922. godine u Velikom Trgovišću.
Spomenik Domovini je cjelina koja će ubuduće biti i spomen mjesto za odavanje počasti raznih izaslanstava – bilo državnih, međunarodnih, političkih ili nekih sličnih – na način kako je to trebao biti Oltar Domovine na Medvednici, ali ta praksa nije zaživjela.
Kamen temeljac za izgradnju Spomenika Domovini postavljen je ne tako davno 23. rujna 2019. godine – blagoslovio ga je tadašnji župnik donjogradske župe Sv. Blaža mons. Zlatko Koren – a do prije nekoliko dana velika upečatljiva staklena stijena, preciznije rečeno mozaik kvadara, kao završni dio izgradnje monumentalnog kompleksa bila je prekrivena, skrivena od očiju javnosti, jer su se vršili završni poslovi.
Spomenik Domovini u Zagrebu (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Kako su rastumačili iz Grada Zagreba, spomenički kompleks simboličkog značenja arhitektonski je oblikovan da se uklapa u postojeće urbanističke vrijednosti središnje zagrebačke osi – nastavak na Lenucijevu potkovu.
Prvotno, otvorenje je bilo najavljeno za rujan, pa čak i svibanj. No, trebalo je još malo čekati zbog tolikih ograničenja uslijed pandemije.
U lipnju se uredio travnjak, a ideja je i da južna strana spomen-prostora bude urešena svjetlom i vodom u pokretu. Staklena stijena je naručena iz Kine, a brusila se u Češkoj.
Spomenik čine tri simbolične cjeline: Zid boli, Oltar i Portal paviljona.
Uvodna molitva kardinala Josipa Bozanića (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Ovo sada važno obilježje hrvatskoga glavnog grada podsjećat će sve goste i namjernike na teške trenutke u stvaranju Domovine. Idejno rješenje arhitekte Nenada Fabijanića dobilo je prvu nagradu na natječaju koji su raspisali Grad Zagreb i Udruženje hrvatskih arhitekata.
Kako sam autor na svojim mrežnim stranicama – nenadfabijanic.hr – pojašnjava: U nastanku koncepta razmatrani su urbanistički, arhitektonski i simbolički aspekti s obzirom na lokaciju, urbani kontekst, arhitektonski identitet sredine i dominantnu simboličku važnost spomenika. Svi ti elementi međusobno se uvjetuju te određuju formu i položaj spomenika.
Širi je kontekst prostor centralnog područja gradske četvrti Trnja, a ono je u središtu Zagreba dvadesetog stoljeća, napisao je, uz ostalo, Fabijanić.
Pojašnjava i da je jedini javni prostor Trga Stjepana Radića dijelom parkiralište, a dijelom zelena površina koja je, uz to, oblikovno nepovezana i neoblikovan prostor. Ni po čemu nema karakter trga, iako se naziva trgom, no sadrži najveći potencijal, pisao je njegov autor dok je Spomenik Domovini bila samo ideja. Taj dio Zagreba je nazvao i ‘nedovršenom sekvencom’.
Spomenik je prvenstvo namijenjen memorijalnoj svrsi, a svojom artikulacijom i prostranošću osigurava različito formatirane ceremonije, veći ili manji broj osoba delegacija, ali i različite manisfetacije i priredbe. No osim te planirane namjene, može se zamisliti kao prostor kraćeg ili dužeg boravka ili zadržavanja.
Uzvanici na otvorenju Spomenika Domovini (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Bude li Spomenik Domovini realiziran – napisao je također razrađujući svoju ideju – morat će izazvati transformaciju parkirališta u profani, društveni prostor, koji bi morao korespondirati sa memorijalnom sekvencom i činiti s njim velik jedinstveni trg, za koji predlažemo novo ime: Trg Republike, poručio je zaključno Nenad Fabijanić, autor Spomenika Domovini.