Budi dio naše mreže

Povodom blagdana Majke Božje Lurdske predstavljamo hrvatsko svetište Vepric koje je njoj posvećeno, a osnovao ga je 1908. godine biskup dr. Juraj Carić koji je tu i pokopan.

/ mp

Prirodna špilja i cijeli krajolik s brežuljcima, raslinjem i potokom među njima živo podsjeća na Lourdes gdje se Bernardici Soubirous 1858. godine ukazala Blažena Djevica Marija 18 puta.

U svetištu Vepric podignuta je kapela sa sakristijom, oltar na trgu, ispovjedaonice, postaje križnog puta, dom za duhovne vježbe, staze za procesije. Zbog svoje prirodne ljepote i tišine, to je svetište veoma posjećeno kroz cijelu godinu, a glavni su hodočasnički dani 11. veljače, 25. ožujka, 15. kolovoza i 7. i 8. rujna.

Opisujući povijest svetišta Splitsko – makarska nadbiskupija navodi kako je biskup Carić u običnu spilju postavio Gospin kip i oltar te je blagoslovio na blagdan Gospe Lurdske, 11. veljače 1909.

Nakon toga prostor se sve više oplemenjivao, povećavao i uređivao za prihvat i potrebe hodočasnika, a najveće promjene dogodile su se nakon demokratskih promjena 1991., kad je sagrađena velika zgrada s kapelom i drugim potrebnim sadržajima za razne skupove, sastanke i duhovne vježbe. Godine 2003. prostor ispred špilje dobio je novo stepenište s dvije prostorije za potrebe svetišta.

“Glavne svečanosti u Vepricu su na Blagovijest te uoči i na sam blagdan Male Gospe, kada mnoštvo hodočasnika prekrije veliki trg. U svetištu se obavljaju sve pobožnosti kao i u Lourdesu: ispovijedanje, krunica, križni put,  misa, večernja procesija sa svijećama, procesija sa Svetotajstvom, blagoslov bolesnika itd. Svetište ima svoga upravitelja koji tu stalno boravi, svakoga dana govori se krunica i misa i hodočasnici imaju prigodu za ispovijed”, navodi se na mrežnim stranicama nadbiskupije.

Više informacija o svetištu možete saznati OVDJE.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja