Nova dionica „Camino Vrata Hrvatske“, čije je trasiranje već započelo, dio je inicijative Camino Hrvatska koju provodi Bratovština svetog Jakova s ciljem revitalizacije stoljetne hodočasničke baštine koja na ovim prostorima postoji još od srednjeg vijeka.

Hodočasnička staza simbolično započinje na samim vratima zemlje, uz granicu na rijeci Savi u Gunji ispred crkve svetog Jakova te se proteže prema granici na Dunavu od Iloka, Vukovara do Vinkovaca spajajući prirodu, duhovnost i snažnu povijesnu priču hrvatskog istoka.

Jedina je to ruta u Hrvatskoj koja povezuje čak četiri marijanska svetišta: najpoznatije Šumanovce i Ilaču, ali i manje poznate, a značajne Bapsku i Sotin, stvarajući snažnu duhovnu vertikalu rute.

Naime, hrvatski hodočasnički putovi datiraju još iz 13. stoljeća, kada su hodočasnici iz ovih krajeva kretali prema Santiagu de Composteli.

Foto: Put sv. Jakova Hrvatska / Facebook

Istovremeno, riječ je o Camino ruti koja na svojoj trasi ima čak tri crkve posvećene svetom Jakovu, zaštitniku hodočasnika, čime dodatno naglašava autentičnost i povezanost s izvornom Camino tradicijom.

PROČITAJ Hrvatski Camino dobio najviše međunarodno priznanje za kulturnu rutu sv. Jakova

Posebnost ove rute je i njezina „slavonska meseta“ – dionica od Ilače do Bapske koja prolazi kroz nepregledna polja i poljske puteve, a koja je dio i poznatog Croatian Long Distance Traila. Upravo ta dionica pruža iskustvo gotovo identično poznatoj španjolskoj Meseti, dijelu Camino de Santiago koji je pod zaštitom UNESCO-a, a poznat je po tišini, horizontima i dubokom osobnom promišljanju. No, za razliku od Španjolske, ovdje se ta iskustva stapaju s jedinstvenim slavonskim pejzažima.

Ruta ne nudi samo duhovno iskustvo, već i iznimnu prirodnu i kulturnu raznolikost.

Hodočasnici će prolaziti kroz šume Spačvanskog bazena, jednog od najvećih očuvanih nizinskih šumskih kompleksa u Europi, ali i kroz park-šumu Adica, poznatu kao zelena oaza Vukovara. Na ruti se nalazi i Suvara u Otoku, jedinstveni sačuvani mlin na konjski pogon, svjetski raritet i spomenik najviše kulturne vrijednosti, ujedno i jedini takav očuvan objekt u jugoistočnoj Europi.

Foto: Put sv. Jakova Hrvatska / Facebook

Dodatnu vrijednost ruti daju i arheološki lokaliteti poput Vučedola, kolijevke europske civilizacije, te Sopota, koji svjedoče o tisućljetnoj kontinuitetu života na ovom prostoru.

Ono što novu dionicu čini potpuno jedinstvenim jest snažna memorijalna komponenta grada heroja i stvaranja temelja hrvatske države.

Ovo je jedini Camino koji u sebi nosi putove hrvatskih branitelja: Kukuruzni put, Memorijalno groblje, spomen-dom Ovčara, Vukovarsku bolnicu, Vodotoranj, štafetu smrti. Ruta simbolično povezuje mjesta stradanja i mjesta počinka, pretvarajući hodanje u duboko iskustvo sjećanja, poštovanja i razumijevanja. Time ova dionica dobiva dodatnu dimenziju, ne samo duhovnog, nego i identitetskog putovanja.

Ruta službeno završava na granici županije u Starim Mikanovcima odakle se spaja prema katedrali u Đakovu na Camino Slavonija, a hodočasničke potvrde Compostele podižu se u Vinkovcima zadnjem gradu na ruti, a ujedno najstarijem kontinuirano naseljenom gradu u Europi, gdje je pronađen i najstariji europski kalendar Orion, čime ovaj Camino dobiva snažan simbolički završetak – spoj prošlosti, sadašnjosti i duhovnog puta.

Uz to, ruta obuhvaća i niz dodatnih značajnih lokaliteta poput Iloka i crkve sv. Ivana Kapistrana, Mohova i Doline mamuta, čime dodatno obogaćuje cjelokupno iskustvo.

„Camino Vrata Hrvatske“ nije samo hodočasnička staza – to je projekt koji ima potencijal transformirati percepciju istočne Hrvatske kao destinacije.

Spojem duhovnosti, prirode, kulturne baštine i autentičnih priča, ova ruta nudi cjelogodišnji turistički proizvod, ali i snažan alat za pozicioniranje Slavonije i Srijema na europskoj karti kulturnog i održivog turizma.