Organizatori ovogodišnjih Igara koje se održavaju u Tokiju, uključili su građane Japana u akciju sakupljanja plastične ambalaže od koje je domaći umjetnik Asao Tokolo napravio 98 postolja za najbolje sportaše od 25 tona odbačene plastike iz kućanstava.

Izdizanjem sedrene barijere Skradinskog buka, ujezerivši 13 kilometara toka rijeke Krke i potopivši 3 kilometra toka rijeke Čikole, nastao je jedinstveni prirodni fenomen NP Krka. Dodatna posebnost je otok Kalički busen, oko 700 metara duga i svega 10 metara široka sedrena barijera koja razdvaja Krku od ušća Čikole.

Hrvatska platforma na kojoj se može darovati, razmijeniti i/ili prodati rabljenu odjeću, obuću i modne dodatke. Geslo kojim se vodi je: smanji, prenamijeni, recikliraj, redizajniraj! Namjera je da što većem broju ljudi rabljena odjeća bude prvi izbor.

Aplikacija koja pomaže da se riješimo prekomjerne količine plastike u svakodnevnom životu.

Riječki prikaz održive kružne ekonomije, po uzoru na druge europske gradove, mjesto je besplatnog popravka neispravnih ili oštećenih predmeta i uređaja za svakodnevnu upotrebu. Zatreba li nudi i savjet stručnjaka.

Europska unija od 1. ožujka ove godine uvodi nove i poboljšane energetske oznake za kućanske uređaje u svim zemljama članicama. Revidirani sustav ocjenjivanja energetske učinkovitosti kretat će se od A do G.

U povodu Međunarodnog dana turističkih vodiča, 21. veljače, vodiči interpretatori NP "Krka" pozivaju sve zaljubljenike u prirodu da im se pridruže u prigodnom vođenom obilasku Skradinskog buka u subotu, 20. veljače.

Na 6 od 7 slapova Nacionalnog parka „Krka“ nalaze se vodenice i stupe, koje svjedoče o načinima na koje je domaće stanovništvo koristilo vodenu snagu rijeke Krke u svakodnevnom životu.

Specifično po starim drvenim kućama građenima na tradicijski način, jedino je u Hrvatskoj sa statusom “sela graditeljske baštine”. U Lonjskom polju u kojemu se selo Krapje nalazi ima oko 600 takvih kuća, najsačuvanije su upravo u njemu, njih više od 80. Ime je selo dobilo po ribi šaranu, odnosno krapu.

Od 16. siječnja 1901. godine „Samoborček“ je prevozio umorne radnike, pospane đake, kumice, purice, kokice, sir, vrhnje..., povezivao je obrtništvo, industriju i trgovinu Samobora i Zagreba. Bio je nezamjenjivo prijevozno sredstvo izletnika. Na staru godinu 1979., krenuo je na svoju posljednju vožnju iz Zagreba prema Samoboru. Zagrebački Tehnički muzej Nikola Tesla čuva „Peglicu“ i jedan putnički vagon Samoborčeka u svom stalnom postavu.