Lovrjenac je samostojeća monumentalna tvrđava izdignuta na 37 metara visokoj morskoj hridi, ime je dobila po svetom Lovri, čija se crkva nalazila na njezinu mjestu, a kroz povijest je nazivana i Gibraltarom Dubrovnika.

Zapisi iz 15. stoljeća navode da je posjed benediktinske opatije na Lokrumu izvrsno uređen i njegovan, poznat po svojim kulturama i dobru vinu, ali i po lijepim vrtovima. Sudeći po imenu otoka (lat. acrumen = kiselo voće), bilje se – barem limuni i naranče – na njegovu plodnom dijelu kultiviralo možda još u davnoj prošlosti.

Projekt „Biblija za malene“ započet u vrijeme situacije s koronavirusom pokrenulo je desetak animatora Dubrovačke biskupije, studenata i srednjoškolaca, koji redovno rade i vode programe u biskupijskom i župnom pastoralu. Počeli su s prigodnom pričom o Cvjetnici odnosno Isusovom ulasku u Jeruzalem, nastavili su s približavanjem djeci ostalih događaja iz Isusovog života, života apostola i prve Crkve, a onda su se vratili na početke povijesti spasenja upoznajući malene s pričama o Adamu i Evi, Abrahamu te Noi i njegovoj arki.

Među brojnima uprizorenjima „Božjeg greba” ili „Pokopanja” u dubrovačkom kraju svojom ljepotom ističe se Kristov grob u crkvi Sv. Nikole u Cavtatu, oslikana diorama Vlaha Bukovca s kraja 19. stoljeća. Prikaz je to Golgote sa stjenovitim reljefom u kojega je slikar dao skriveno utisnuti i svoje lice kako bi bio bliže Raspetome.

U trenucima kada je zbog sprečavanja širenja zaraze koronavirusom ograničeno kretanje vjernika i radi očuvanja zdravlja onemogućeno njihovo sudjelovanje na misnim slavljima i pobožnostima, Hrvatski katolički radio zahvaljujući suradnji s rektorom Nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke i Radiom Marija Bistrica, župom i svetištem sv. Antuna Padovanskog te Dubrovačkom biskupijom i Laudato TV u utorak 24. ožujka prenosit će pobožnost Križnog puta iz Marije Bistrice, misno slavlje sa Svetog Duha te euharistijsko klanjanje iz Dubrovnika u povodu početka velike devetnice "Hrvatska moli za život".

U trijumfalnom luku crkve sv. Dominika u Dubrovniku nalazi se veliko slikano raspelo majstora Paola Veneziana, jednog od vodećih venecijanskih umjetnika 14. stoljeća. Ovaj veliki predmet, koji je visok više od pet metara, Veneziano vjerojatno radi u Veneciji te ga brodom šalje u Dubrovnik. Raspelo je na licu mjesta sastavljeno i postavljeno u trijumfalni luk crkve u kojem se i danas, nakon svih ovih stoljeća, nalazi. O raspelu i čudima koja su povezana uz njega, u emisiji Umjetnost križa govorio je dr. sc. Matija Matko Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

U Riznici dubrovačke katedrale čuva se čak 161 relikvija od kojih je 20-ak njih povezano s Kristovom mukom i životom. O relikviji drva križa na kojem je raspet Isus i koja se na Veliki petak nosi u procesiji u emisiji Umjetnost križa govorio je dr. sc. Matija Matko Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

"Ljudi ne shvaćaju da postoje dvije vrste vremena, ono izvanjsko, svakodnevno, od danas do sutra, vrijeme koje teče... Ali, postoji i jedna druga vrsta vremena o kojemu ljudi ne vode previše računa. To je unutarnje vrijeme, koje ne teče na taj način, koje se može zaustaviti, koje se može vraćati unatrag i koje nas može pretvarati u bića koja imaju onoliko godina koliko nam je u tom trenutku potrebno. Ako tako shvaćamo svoje unutarnje vrijeme, onda ćemo vidjeti da se ne moramo bojati ničega, pa gotovo ni smrti. Smrti se ne treba bojati."

Orlanda je između 1417. i 1419. godine isklesao Bonino di Jacopo iz Milana, uz pomoć Antuna Ragusea. Postavljen je u Dubrovniku, prema povijesnim izvorima, na prijedlog ugarskog kralja Sigismunda, a u vrijeme kada je Venecija počela postavljati svoje simbole, krilate lavove, uz istočnu jadransku obalu.

Riječ je o jedinstvenoj festi koja se više od 1000 godina slavi na jednak način - katoličkim obredima i veličanstvenom procesijom ulicama stare gradske jezgre, ali i nizom zanimljivih događanja, jer je blagdan sveca, ujedno i Dan Grada Dubrovnika, koji za sve njegove građane ima vrlo posebno značenje, a vizualnom atraktivnošću i snagom kulta sveca zaštitnika plijeni pozornost posjetitelja. Festa svetog Vlaha zaštićena je nematerijalna baština čovječanstva od 2009. godine.