Sedamdeset i osma obljetnica stradanja stanovnika Zrina obilježena je u subotu, 12. rujna u Zrinu. Već tradicionalno od 1996. godine preostali Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se događaja na blagdan Male Gospe 9. te 10. rujna 1943. godine kada su partizani i četnici u genocidnom pohodu ubili gotovo trećinu Hrvata Zrina, spalili župnu crkvu Našašća Svetoga Križa, kao i cijelo selo. Sve preživjele komunističke su vlasti raselile, oduzeli im imovinu i zabranili povratak u Zrin.

Inspiraciju za svoja djela u Našicama je pronalazila i jedna žena, koja je samim time i sama postala inspiracija ljudima diljem svijeta. Naravno, riječ je o našoj prvoj hrvatskoj modernoj skladateljici i nepoznatijoj članici obitelji Pejačević – Dori! Dora Pejačević rođena je na današnji dan.

"Danas sam ovdje, u zemlji Hrvata, kao goloruki hodočasnik Evanđelja koji je navještaj ljubavi, sloge i mira", rekao je papa Ivan Pavao II. kada je 10. rujna 1994. godine došao u posjet ratom zahvaćenoj Hrvatskoj. Donosimo govor Svetoga Oca Ivana Pavla II. na svečanosti dočeka u zagrebačkoj zračnoj luci.

Libanonski svećenik dao je papi Franji raspelo napravljeno od drveta spašenog nakon razorne eksplozije u Bejrutu prošlog ljeta, uoči papinog sastanka u Libanonu 1. srpnja.

Glavni mađarski grad od 5. do 12. rujna domaćin je 52. Međunarodnoga euharistijskog kongresa. Znate li kada je održan prvi MEK i kakvu je homiliju 1938., također u Budimpešti, održao bl. Alojzije Stepinac?

Zrin je stoljećima bio u središtu velikog posjeda koji se prostirao od Dvora do Hrvatske Kostajnice. Bio je jedan od najvećih tvrdih gradova - 130 metara dug i 40 metara širok te su njime gospodarile dvije od tri najznamenitije Hrvatske srednjovjekovne plemićke obitelji. Knjiga Hrvoja Kekeza i Krešimira Regana „Zrin - Srednjovjekovno sijelo knezova Babonića i Zrinskih“ prva je cjelovita studija o utvrdi Zrin.

Fitteri su svoj život i svoj brak posvetili brizi za one kojima je potrebna. ""Zaista me zaboljelo kada sam vidjela da se te bebe institucionaliziraju i obećala sam sebi u dobi od 19 godina da ću ih udomiti", stoji u svjedočanstvu koje donosimo u nastavku.

Karlov kolač, koji je sličan makovnjači ili orehnjači, ispunjen je suhim smokvama, datuljama i marelicama, kao i kandiranim višnjama, kandiranom korom naranče i prženim bademima. “Zaista se nadam da će Papa kušati naš kolač”, rekao je Karl.

„Impresioniran sam dobrodošlicom župljana; ova vrlo jednostavna inicijativa omogućuje mi da susretnem mnoge ljude."

"Marija, u ljepoti evanđeoskoga nasljedovanja i služenju općem dobru čovječanstva, uvijek odgaja za slušanje tih glasova, i ona sama postaje glas onih bez glasa kako bi rodila novi svijet, u kojemu smo svi braća, u kojemu ima mjesta za svakog odbačenog u našim društvima."