Zvao se Annone, po jednom od Hanibalovih generala. Tako je papa Lav X. (Giovanni de ‘Medici) odlučio nazvati svog slona, dar portugalskog kralja Manuela d’Aviza, na dan svog izbora za papu. Kada je albino slon stigao iz Lisabona u Rim, na palubi divovskog broda, 12. ožujka 1514., u dobi od oko četiri godine, mnoštvo Rima je bilo zapanjeno.

Annone je bio rijedak i impresivan primjerak albino slona, donosi Aleteia, čiji je dolazak papa je s nestrpljenjem iščekivao. Čim se životinja našla pred njim, kleknula je tri puta da mu oda počast. Zatim je, slušajući naredbu svog trenera, svojom surlom slon poškropio vodom ne samo prisutne kardinale, već i mnoštvo znatiželjnih gledatelja.

Skice Annonea

Lav X. ga je odmah zavolio, a Annone je ubrzo postao jedan od najpopularnijih likova renesansnog Rima. Rimljani su trčali da ga vide kad je sudjelovao u najvažnijim događajima toga vremena ili je bio u štali sa svim komforom izgrađenim posebno za njega u dvorištu Belvedere u Vatikanskim vrtovima.

Nažalost, Annone je uginuo od angine dvije godine nakon dolaska, unatoč velikoj njezi koju je imao, možda zbog vlažne rimske klime.

Potišteni papa dao ga je pokopati u Vatikanu i zamolio Raffaella Sanzija da mu izradi sliku za sjećanje. Ta je slika izgubljena, ali ostale su skice koje je umjetnik prethodno napravio dok se divio gracioznosti debelokošca.

Annone – skica Raffaella Sanzija

No on nije bio jedini umjetnik koji je to učinio, nekoliko ih je ovjekovječilo slonovu šetnju Rimom: Francisco de Hollanda između 1539. i 1540. reproducirao ga je u svojoj bilježnici, prepisujući i dirljivi epigraf. Giovanni da Udine ga je ovjekovječio u fontani postavljenoj u niši na terasi Palazzo Madama. U Rafaelovim sobama, u Vatikanskim muzejima, desno od Sala della Segnatura, možete vidjeti sliku Annonea koju je izradio fra Giovanni da Verona.

Giovanni da Udine – Annone na fontani postavljenoj u niši na terasi Palazzo Madama u Vatikanu / Foto: Facebook “Annone l’Elefante”

I Vatican News na svojim stranicama spominje vatikanskog slona Annonea, među drugim životinja unutar vatikanskih zidina.

Tako navodi kako su Vatikanski vrtovi oaza u srcu Rima u kojoj se čuva prava riznica biološke raznolikosti. Vatikanski vrtovi zauzimaju otprilike polovicu površine Vatikana te su izvanredan prostor koji je dom mnogim životinjama, uključujući razne vrste ptica, žabe i vjeverice. Kao što se podsjeća u jednom članku lista Osservatore Romano, papa Lav XIII. također je dao dovesti jelena lopatara, gazelu i srnu iz Afrike u vrtove, pustivši ih da slobodno obitavaju.

Spomenimo još i da se u knjizi “Životinje u vjerskoj umjetnosti” u izdanju Libreria editrice vaticana, navodi kako je u Bazilici svetog Petra svijet životinja predstavljen golemim repertoarom umjetnina među kojima se ističe 500 pčela, 470 golubova, 100 zmajeva, 38 lavova, 35 orlova, 24 zmije, 15-ero janjadi, 7 delfina, 4 psa, 3 šišmiša, 2 guštera te mačka, krokodil i jednorog.

Konjanički kip Karla Velikog u narteksu bazilike svetog Petra / Foto: Vatican Media