Prije Domovinskog rata, Glibodol je bilo mjesto naseljeno većinskim hrvatskim stanovništvom. Smješteno među gustim ličkim šumama, komunikacijski izolirano selo, hrvatske snage uspjele su držati do sredine studenog. Sve otvorenijim dotokom novih pobunjeničkih snaga, JNA i srpskih dobrovoljaca, okolnosti su se promijenile. Nakon što su se ogulinske postrojbe povukle iz Glibodola to se područje nije moglo duže zadržati.

Selo su zauzele srpske paravojne postrojbe, domaći pobunjenici okupljeni u Teritorijalnu obranu te JNA. Tako su neprijateljske snage u kratkom roku sasvim ovladavale širim područjem kojem su krajnje točke bile Lička Jesenica – Saborsko – Mala Kapela – Glibodol – Dabar. U Glibodol su smjestili pješačku postrojbu veličine satnije koju su ojačali tenkovskim vodom, kao i obližnji Dabar. Nadzorom Glibodola pobunjeni su Srbi zatvorili sve komunikacije, a te su krajeve pripojili pobunjeničkoj tvorevini Republici Srpskoj Krajini. Utvrđene su položaje ostavili na zapadu sela, prema Brinju.

Početkom prosinca hrvatske snage uspješno su zaustavile napadne akcije neprijatelja koji je jakim snagama napadao pravcem Saborsko – Glibodol – Brinje – Drežnica u namjeri da presječe magistralu i komunikaciju Rijeka – Senj. Zbog uspjeha hrvatskih snaga neprijatelj je izgubio inicijativu te više nije imao snage nastaviti ozbiljna napadna djelovanja. Iz tog su razloga u zapovjedništvu Operativne grupe Lika odlučili uskoro osloboditi sela Dabar i Glibodol sa snagama koje imaju. Pripreme su obavljene i odlučeno je da napadna akcija krene 7. prosinca. Ipak, zbog
logističkih problema, napad je odgođen do 12. prosinca 1991. godine.

Oslobođenje Glibodola i Dabra pokrenuto je 12. prosinca 1991. godine u 7 sati ujutro s borbenim djelovanjem u dva smjera: glavnim snagama pravcem Lipice – Glibodol – Tuk – Vrletne Drage i pomoćnim snagama pravcem Letinac – Dabar. Željelo se potisnuti neprijatelja dalje od naseljenih mjesta u šumovite i nepristupačne predjele Male Kapele. Napadna akcija prema Glibodolu uspješno je okončana u popodnevnim satima. Iako je neprijatelj imao znatno ljudstvo i tehniku, bio je zatečen provedenom akcijom u kojoj je zarobljena veća količina oružja i minsko-eksplozivnih
sredstava te jedno sanitetsko vozilo.

Srpski neprijatelj nije ostao dužan. Naime hrvatske postrojbe bile su pod stalnom topničkom paljbom, ali su uspjele održati zauzetu liniju. Također, odlučeno je da će se zbog sigurnosti određeni broj vojnika vratiti u bazu. Međutim, na putu je čeoni dio postrojbe upao u minsko polje gdje je smrtno stradao vojnik Zlatko Mesić, a desetorica njih su ranjena. Glibodol je na prvoj crti ostao sve do 1995. godine i operacije „Oluja“ kada su hrvatske snage iz njega krenule prema Plitvicama.

Borna Marinić / Foto: HKM

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga  i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.